Grad-država od pet milijuna stanovnika na Malajskom poluotoku prema potonjoj analizi ima najveće šanse postati najbogatija zemlja svijeta do 2050. godine, po BDP-u mjerenom paritetom kupovne moći njenihgrađana.

Njena ekonomija, krcata multinacionalkama sa svih krajeva globusa, redovito se koči na vrhovima lista država s najslobodnijom ekonomijom, ali i država s najmanjim indeksom korupcije (doduše, kao porezna oaza vjerojatno je i jedan od servisnih centara za bjelosvjetske utajivače poreza – posebno nakon pritiska na svoje europske pandane poput Švicarske, Andore i Lihtenštajna).

BDP (PKM) Singapura trebao bi, prema Citibanku, do polovice tekućeg stoljeća dospjeti do 137,710 tisuća američkih dolara. Slijedi još jedna porezna oaza, Hong Kong, sa 116,639 tisuća, zatim Tajvan (ako zadrži nezavisnost od Kine) sa 114,093, Južna Koreja (107,752) i SAD (100,802 tisuće dolara).

Ah, skoro smo zaboravili ponoviti očito: ekonomske slobode i liberalizam ni u Singapuru ne prate demokratske slobode i liberalizam. Azijska 'obećana zemlja' u donjem je domu svjetske tablice po slobodi medija. Vojni rok u toj zemlji traje dvije godine - civilne službe nema. To je zemlja koja prakticira šibanje kao kaznu za manje ozbiljne prekršaje i smrt za najteže. Singapur ima jednu od navećih frekvencija izvršavanja smrtne kazne na svijetu s obzirom na broj stanovnika (oko 400 ljudi obješeno je od 1993. do 2001. godine). Human Rights Watch upozorava da ta zemlja ignorira borbu protiv trgovine ljudima - prostitucija navodno cvate.

Inače, status statistički najmoćnije ekonomije u 2050. godini predviđa se Indiji koju bi slijedila Kina, a SAD bi bio tek treći. Četvrta bi bila Indonezija, zatim slijede Brazil, Nigerija i Rusija.

Zanimljivo je i da se najveći godišnji ekonomski rast u svijetu (8.5 posto) predviđa najmnogoljudnijoj državi Afrike, Nigeriji. Slijede Indija, Irak, Bangladeš, Vijetnam, Filipini, Mongolija...