Živimo u novom normalnom koje određuje skupina ljudi - okupljena u Nacionalnom stožeru. U istraživanju za prosinac građani u njih većinom imaju dosta povjerenja, ali ono u odnosu na prošli mjesec pada, a raste nepovjerenje.

Potpuno Stožeru vjeruje i u njega ima veliko povjerenje više od 30 posto ispitanika, dok gotovo 30 posto njih timu koji odlučuje o našim životima dosta vjeruje, ali imaju rezervi prema nekim njihovim postupcima. Gotovo 40 posto ispitanika stožeru ne vjeruje ili u njega ima vrlo malo povjerenja.

Najviše povjerenja u Markotić

Osoba od najvećeg povjerenja je i dalje Alemka Markotić, kojoj podrška građana i raste. S drugog mjesta znanstvenik Ivan Đikić svrgnuo je ministra Vilija Beroša.

Sa svojim izjavama i čestim kritikama rada stožera dobiva sve više podrške građana, većinom SDP-ovih birača, za razliku od Markotić koja uživa većinom potporu HDZ-ovih. Pada popularnost glavnom hrvatskom epidemiologu, ali malo raste šefu stožera Davoru Božinoviću, koji je zauzeo sedmo mjesto sa 2.9 posto simpatija ispitanika. I dalje je velik broj onih koji stožeru ne vjeruje – više od 14 posto.

Također je istraženo što građani misle o donesenim mjerama u borbi protiv širenja zaraze.

Prema novim rezultatima građani bi bili i još rigorozniji od Stožera. Iako manjina, oko 24 posto ispitanih, misli da su mjere pretjerane ili uglavnom pretjerane, više od 34 posto njih ovaj djelomični lockdown u kojem živimo posljednjih tjedan dana, smatraju potpuno pogođenim. A da su mjere nedovoljne smatra više od 38 posto građana. No treba napomenuti da potpora mjerama pada u odnosu na prošli mjesec.

Koje mjere podržavaju?

Građane smo pitali i koje su to mjere koje najviše podržavaju. Kažnjavanje zbog kršenja mjera koje je na snazi od jučer je na samom vrhu. Najviše podržavaju odluku o ograničavanju broja sudionika okupljanja. Slažu se i s kaznama za maske, a više od 50 posto ispitanika podupire zatvaranjem kafića, teretana i dvorana za rekreaciju.

No, ne treba zaboraviti da su rekreacija i kretanje vrlo bitni u ovoj pandemiji, kao i jačanje imuniteta – sve dok ne dođe cjepivo.

Stav o cijepljenju

Upravo se ovih dana najavljuju prve doze za Hrvatsku, a sve više postavlja pitanje treba li cijepljenje protiv korone biti obvezno. U RTL-ovom istraživanju građani su rekli ne i to velikom većinom od 64 posto.

Gotovo 30 posto ispitanika smatra da cijepljenje ipak treba biti obvezno, evo i njihovih razloga: to jedini način zaustavljanja epidemije, podsjećaju na uspješnu borbu na isti način s ospicama, a dio ispitanika sumnja da bi neodgovorne tako trebalo natjerati na odgovorno ponašanje.

Ne slažu se s ovim tezama ispitanici koji su protiv obveznog cijepljenja i koji su u većini: glavni razlog koji navode je da je pravo na izbor ustavno pravo pojedinca, boje se nuspojava, a dio njih protivi se općenito obveznim cjepivima.

Na pitanje tko će se cijepiti, a tko ne, više od 40 posto ispitanika je odgovorila s da, bez obzira na zakonsku obvezu, a ako ih na to natjera zakon cijepit će se još njih gotovo 11.

I da bude zakonska obveza više od 30 posto ispitanika cjepivo neće primiti, veliki postotak je i onih koji nisu još donijeli odluku njih više od 15 posto.

Ako znamo da je za uspješno svladavanje virusa potrebna procijepljenost od više od 70 posto populacije - borba će se s virusom nastaviti i nakon dolaska cjepiva.

Ovo je istraživanje agencija Promocija plus provela od 1. do 4. prosinca na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.