Sad kad smo ustanovili da se radi o koromaču, a ne komoraču možemo dalje :). Naime, ta se ljekovita i superhranjiva biljka, odebljalog korijena rasprostranila diljem Mediterana po mjestima blizu mora.

Bogata je sjemenkama, listićima, štitastim cvjetovima, eteričnim uljima i vitaminima

Svim roditeljima malih beba poznat je čaj od koromača koji im, bebama, pomaže kod probavih smetnji i želučanih grčeva. Odraslima pak blagotvorno djeluje na probavu i pomaže pri detoksikaciji organizma. Čisti bubrege, jetru i mazi želudac.

Bogat je dijetalnim vlaknima, proteinima i izvor je kalija, kalcija i vitamina C.

U kuhinji se koristi slatki koromač, anisastog okusa, mnogima čudan i odbojan pa ga uporno odlučuju ne konzumirati. Što je velika šteta, jer je koromač idealan za proljetno/ljetne salate, juhe, grill i dodatak mesnim i ribljim jelima.

Ako ga ne želite jesti sirovog, umjesto čipsa, ili u kakvoj salati, bar ga upotrijebite kao svježi začin u kakvom složencu od povrća, ribe ili mesa.
Dat će svim navedenim namirnicama ono nešto, pa će vam biti drago što ste ga iskoristili.

Stari Rimljani, a bogami i novi, su bili, i jesu, veliki poklonici koromača. Grickali su ga sirovog, i to i listove i korijen, a sjemenke su stavljali u salate i kruh. Sve to čine i dan danas!

U Srednjem vijeku su umjesto češnjaka, na vrata vješali koromač kako bi otjerali vampire/zle duhove i vještice, pa ako ga ne volite papati iskoristite ga bar na srednjovjekovni način kako biste otjerali nepoželjne goste ;)

I za kraj jedan recept kojega kao da govori Miss Moni Peni!