Sjednica Vijeća sigurnosti posvećena stanju u BiH održana je u sklopu redovite šestomjesečne analize stanja u BiH, koja se temelji na izvještajima visokih predstavnika međunarodne zajednice, sukladno njihovu mandatu da nadziru provedbu i poštivanje sporazuma kojim je 1995. okončan rat u BiH.

Schmidt nije došao na sjednicu Vijeća sigurnosti, ali je tamo bio predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je u svom istupu ponovo, kao i na Općoj skupštini UN u rujnu, kritizirao Hrvatsku i njenog premijera Andreja Plenkovića zbog navodnog miješanja u unutarnje poslove BiH.

Komšić navodi da ni 28 godina od Daytona BiH nije uspjela provesti demokratsku tranziciju nego je "zarobljena u etničkim politikama", čiji je krajnji cilj kolaps te države.

Tvrdi da se oko BiH igraju različite geopolitičke igre, a dijelom toga vidi i pokušaje osporavanja pozicije visokog predstavnika. Kazao je kako osobno podupire postojanje OHR-a sve do provedbe ciljeva i uvjete za okončanje međunarodne supervizije što ih je PIC definirao još 2008. No ne podupire to kako sada radi Schmidt, jer mu se ne sviđaju njegove intervencije u izborni sustav, a uz to smatra nedostatnim druge mjere što ih je aktualni visoki predstavnik do sada poduzeo.

"Zabrinuti smo i zbog izjava premijera susjedne države da su lobirali kod visokog predstavnika kako bi donio izmjene izbornog zakona BiH koje odgovaraju interesima te države. Ovdje naravno mislim na premijera susjedne Hrvatske što može biti značajan dokaz pristranosti visokog predstavnika", kazao je Komšić koji tvrdi da države-susjedi BiH utječu na uspostavu etnički čistih dijelova te zemlje koje onda de facto kontroliraju.

Odmah mu je odgovorio hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović, koji je kazao kako Hrvatska pozdravlja produženje mandata misije Althea te smatra da BiH unatoč poteškoćama postiže napredak na europskom putu, u čemu može računati na punu potporu Zagreba.

"Želim naglasiti našu potporu visokom predstavniku Schmidtu. Njegove su odluke značajno unaprijedile političku stabilnost i funkcionalnost BiH", kazao je Šimonović dodajući kako je nužno nastaviti rad na ustavnim reformama u BiH odnosno izmjeni izbornog zakona kako bi se osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda i svih građana.

Potom je istaknuo kako Komšić, za razliku od BiH kao države, nema potporu Hrvatske. "Hrvatska ga ne priznaje kao legitimnog člana Predsjedništva BiH. On je preuzeo taj položaj manipulativnim izbornim inženjeringom. Iskreno se nadamo kako će izmjene izbornog zakona spriječiti takve manipulacije u budućnosti", kazao je Šimonović na Vijeću sigurnosti UN, no to nije bio kraj polemika na sjednici.

Schmidt upozorio na "nezabilježene napade na ustavni poredak" iz RS

U svom je izvještaju Schmidt upozorio kako su na djelu "do sada nezabilježeni napadi na Daytonski sporazum i ustavnopravni poredak BiH", u što je svrstao i napade na njega samoga kao i na Ustavni sud BiH.

Istaknuo je da odgovornost za te napade leži na vlastima Republike Srpske na čelu s njenim predsjednikom Miloradom Dodikom, koji se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog prijetnji Daytonskom sporazumu.

Ocijenio je kako vlasti RS iskrivljenim tumačenjem odredbi Daytonskog sporazuma pokušavaju provesti secesionističke ciljeve.

“Država Bosna i Hercegovina nije savez država niti konfederacija. Na teritoriju Bosne i Hercegovine postoji samo jedna država, a to je Bosna i Hercegovina”, naveo je Schmidt.

Visoki predstavnik je podsjetio kako međunarodnoj zajednici i dalje ostaju dostupni instrumenti da se suprotstavi prijetnjama Daytonskom sporazumu te da se oni "moraju održavati i jačati".

Predstavnici svih država-članica Vijeća sigurnosti, osim Rusije i donekle Kine, iskazali su snažnu potporu Daytonskom sporazumu, odnosno teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, kao i Schmidtu i njegovu mandatu.

Američki je predstavnik izrijekom osudio postupke vlasti RS opisavši ih neprihvatljivima, a istaknuo je kako su potpuno neutemeljeni napadi iz tog entiteta na Schmidtov legitimitet jer ga je na legalan način izabrao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC).

Secesionističku politiku vlasti RS i napade na Schmidta oštro su kritizirali i predstavnici Francuske, Velike Britanije, Švicarske, Japana, Brazila, Malte te Albanije, čiji je veleposlanik Ferit Hoxha posebice upozorio na opasnost od Dodikovih poziva na uspostavu velike Srbije. Hoxhu je zbog toga napao srbijanski veleposlanik pri UN-u koji je ustvrdio kako je Albanija "leglo terorista".

Ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja iskazao je zabrinutost jačanjem napetosti u BiH, no tvrdio je kako je to rezultat pritisaka koje provodi Zapad jer želi ojačati svoj utjecaj u BiH i centralizirati je te "nametnuti euroatlantske integracije unatoč željama naroda". Preuzimajući retoriku političara bosanskih Srba Nebenzja je Schmidta nazvao "samoproklamiranim visokim predstavnikom" koji "šalje lažne izvještaje".

Kineski veleposlanik Zhang Jun, koji je i predsjedao sjednicom Vijeća sigurnosti, puno je opreznije kritizirao visokog predstavnika i njegove izvršne ovlasti kazavši kako bi unutarnje probleme u BiH trebali rješavati ljudi koji u njoj žive.