Dosad su komunalni redari imali uglavnom beznačajne ovlasti kada je riječ o građevinskim pothvatima na svom području: nadzirali su uklanjanje ruševina zgrada, stanje pročelja ili tek manje zahvate, a pritom su im i mogućnosti kažnjavanja bile skučene. U pravilu se od njih očekivalo da bespravne gradnje prijavljuju Građevinskoj inspekciji, no i to se često svodilo na formu.

Sada će moći zatvarati bespravna gradilišta i postavljati službeni znak o obustavi radova, a ako investitor ipak nastavi s gradnjom, komunalni redar izreći će mu novčanu kaznu. O svom postupanju redari 'bez odgode' trebaju obavijestiti Građevinsku inspekciju, a ono će se evidentirati i u informacijskom sustavu prostornog uređenja.

Zakonom koji predlaže Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića ponovno se mijenja način postupanja s bespravnom gradnjom, za koju su uvijek bili zaduženi isključivo građevinski inspektori - ranije pod kapom Ministarstva, a od 2019. godine pod Državnim inspektoratom. Javna je tajna da je ova služba potkapacitirana i nemoćna stati na kraj brojnim devastacijama prostora čak i nakon masovne legalizacije 2011. godine, koja je trebala predstavljati clean start. Inspektora je malo, samo stotinjak, njihove plaće nisu motivirajuće, a bespravnih graditelja sve više, posebno u atraktivnim područjima velikih gradova i uz obalu.

Država ovim potezom nastavlja na nižu razinu prebacivati poslove u kojima je ona sama dosad bila evidentno neuspješna: gradovima koji se bore s prometnim kaosom omogućeno je zapošljavanje prometnih redara te su dijelom dobili dotadašnje ovlasti policije, a onima na moru od početka ove godine propisana je i obaveza zapošljavanja pomorskih redara.

Tek treba vidjeti kako će to funkcionirati jer još uvijek nisu doneseni pravilnici i drugi potrebni propisi kako bi ideja zaživjela, no zanimljivo je da je država - koja punih trideset godina nije uspjela ni ucrtati granice vlastitog pomorskog dobra, a kamoli spriječiti ili sankcionirati njegovu devastaciju - sada gradonačelnicima i načelnicima predviđa drakonske kazne ako oni ne srede stanje u roku od samo dvije godine.

Izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji trenutno su u inicijalnoj fazi, u javnom savjetovanju koje traje do konca veljače, pa će se ovlasti komunalnih redara u postupanju s bespravnom gradnjom očito tek trebati izbrusiti. Još uvijek je puno nejasnoća: nije precizno određeno hoće li i kako na terenu postupati građevinski inspektori - zasad je određeno tek da akcije redara 'ne sprječavaju njihovo postupanje u skladu s posebnim zakonom - niti kako će se rješavati situacije kada redari i inspektori imaju suprotstavljeno mišljenje.

Nejasno je i hoće li komunalni redari zaduženi za ove poslove morati imati viši stupanj obrazovanja ili tek proći posebnu edukaciju, kao što je slučaj s prometnim i budućim pomorskim redarima. Ako se bude zahtijevalo fakultetsko obrazovanje, teško da će puno gradova i općina pronaći kadar koji već godinama izmiče i samoj državi, odnosno Građevinskoj inspekciji i Državnom inspektoratu.

U Ministarstvu graditeljstva objavili su da potezom davanja dodatnih ovlasti komunalnim redarima žele doskočiti upravo tome, 'relativno nedovoljnom broju građevinskih inspektora koji postupaju na cijelom području države', te da se ovakvom izmjenom zakona želi doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja. Ideja je na terenu dočekana uglavnom s odobravanjem, ali i uz suzdržanost zbog brojnih nejasnoća.

'Pozdravljam ovu inicijativu. Grad Makarska je dosad bio nemoćan postupati u zaista velikom broju slučajeva devastacije i kod investitora koji nisu imali ni dozvole za gradnju, ni dopuštenja gradskih vlasti, a istovremeno je evidentan manjak građevinskih inspektora. Na području cijele Splitsko-dalmatinske županije zaposleno ih je tek nekoliko', kaže za tportal gradonačelnik Makarske Zoran Paunović.

U ovom gradu trenutno radi ukupno deset komunalnih redara, no zamišljeno je da većina njih prođe više vrsta obuke - i za prometne, i za pomorske redare, ali i za građevinske redare, ako tako bude propisano - pa će svaki od njih moći obavljati sve potrebne poslove.

Na problem stupnja obrazovanja upozorava i dogradonačelnik Splita Bojan Ivošević, ističući da ogromna većina trenutno zaposlenih redara ima srednju stručnu spremu. U Splitu ih je zaposleno 14, no odnedavno su ovlasti dobili i tajnici svih gradskih kotara koji tako u dijelu svog radnog vremena rade i kao komunalni redari na svom području. Njih je nešto više od dvadeset.

'Pozdravljamo ovu ideju, no za njenu provedbu očito će biti potrebna dodatna zapošljavanja. Kako država daje nove ovlasti jedinicama lokalne samouprave, tako bi i raspodjela sredstava prikupljenih ubiranjem poreza trebala ići u tom smjeru', rekao je Ivošević za tportal.

Treba reći da će, kada se jednog dana usvoje izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji, komunalni redari moći postupati isključivo prilikom nove bespravne gradnje - dok će bespravni objekti koji se već nalaze u prostoru očito i dalje biti predmet postupanja građevinskih inspektora.

Nezavisni načelnik Općine Primošten Stipe Petrina tvrdi da se u ovom slučaju zapravo radi o njegovoj ideji predstavljenoj prije skoro dvadeset godina.

'Još tada sam predlagao formiranje lokalnih prometnih redarstava, ali iz MUP-a su mi se rugali da 'želim svoj dio kolača'. U predizbornom programu za izbore 2011. zalagao sam se upravo za to da se gradovima i općinama dodijeli ovlast građevinskih inspektora, a da današnji građevinski inspektori postanu drugostupanjsko tijelo koje će rješavati žalbe. Godine su trebale ovim budalama da shvate tu ideju', oštar je Petrina za tportal.

'Tim jednim potezom država će dobiti najmanje 528 novih građevinskih inspektora, ali bilo bi suludo da se za to radno mjesto traži viša ili visoka stručna sprema jer danas gotovo da ne postoji takav kadar spreman raditi za neveliku plaću. Dovoljno je da prođu izobrazbu i edukaciju o upravnom pravu, kao i prometni ili pomorski redari', drži Petrina.

U njegovoj općini stalno je zaposlen jedan komunalni redar, a u ljetnom periodu rade ih trojica.

'Evo, već sada predlažem da se postroži i Kazneni zakon: u slučaju da komunalni redar - ili načelnik i gradonačelnik - svjesno prešute dvije ili više bespravnih gradnji na svome području, treba im odrediti zatvorsku kaznu. Pa ćemo vidjeti hoće li jedna jedina cigla biti postavljena bespravno', tradicionalno slikovit je primoštenski načelnik.