Oko toga koliko se liječnika želi cijepiti nastala je prava konfuzija. Udruženje liječnika i komore kažu - nije točno da se 50 posto liječnika ne želi cijepiti. Klasične ankete, tvrde, nije bilo.
Šef Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić na Novoj Tv kazao je kako se u zavrzlami oko cijepljenja liječnika trebalo komunicirati opreznije i točnije.
'Točno je da je više od 50 posto liječnika u vrlo kratkom roku odgovorio da će se odmah cijepiti. Dok ostalih 50 posto nije još ništa odgovorilo. Veliki dio njih nije ni dobio ili vidio taj mail. Potpuno je netočna informacija da je 50 posto liječnika odbilo cijepljenje. Velika većina liječnika će se cijepiti, apsolutno sam uvjeren u to', objasnio je Luetić.
O brzim antigenskim testovima
O brzim antigenskim testovima kaže kako se u trodnevnom padu pozitivnih u odnosu na protekli tjedan u Zagrebu - treba biti oprezno optimističan.
'Uz pad brojeva u odnosu na brojeve otprije sedam dana bilježimo i pad postotka zaraženih među testiranima. Točno je da bi se brzi antigenski testovi po ECDC-u trebali pribrajati u zaražene', istaknuo je Luetić.
'Dobili smo neki dan iz Stožera da to ne čine ni druge zemlje tako da jednostavno taj dio treba razriješiti, ali njih treba računati kao zaražene', dodao je Luetić.
Oni koji dobiju pozitivan brzi antigenski test zaraženi su za poslodavce o osobe s kojima su u kontaktu.
'Naravno da mi njih smatramo zaraženima, oni su zaraženi, jasno da jesu. Oprezni optimisti možemo biti s ovim padom brojeva jer treba paziti i na druge parametre', rekao je Luetić.
Komentirao smrtnost
O smrtnosti u Dubravi kaže kako to nisu samo brojevi.
'To su ljudi s imenom i prezimenom, to su obitelji koji su ostali bez svojih bližnjih. Sjetimo se na proljeće kad smo imali 96 zaraženih, cijela je Hrvatska zastala na trenutak. Danas imamo 92 preminula sugrađana, mislim da svi moramo zastati i dobro se zapitati što možemo dodatno učiniti da smanjimo broj novozaraženih jer će nam onda i broj preminulih biti manji', rekao je Luetić.
Liječnici su početkom studenoga apelirali da se postrože mjere.
'Struka je 2. studenoga jasno rekla što treba napraviti. Tada smo trebali uvesti mjere. One su uvedene četiri odnosno četiri i pol tjedna kasnije. Da smo ih tada uveli, danas bi bili u povoljnijoj epidemiološkoj situaciji i imali bi manje mrtvih', navodi Luetić.
O pooštravanju mjera za blagdane kaže: 'Ako ovi brojevi ostanu konzistentno u padu, možemo biti oprezno optimisti. Svakako bi trebalo smanjiti komunikaciju među ljudima tijekom blagdana'.
'Dio ljudi je odgovoran i tako će i postupiti. Ali mi svi ove blagdane trebamo dočekati samo u krugu onih ljudi s kojima inače dijelimo kućanstvo. Ostanimo, ako treba i razdvojeni, ovaj Božić, da bi sljedeći Božić doživjeli svi zajedno - i naši djedovi i bake i svi članovi obitelji', zaključio je Luetić.