Naime, uz niz zakona koje je potrebno uskladiti s novim Kaznenim zakonom koji stupa na snagu 1. siječnja 2013. godine, mijenjat će se i taj zakon, što će nova vlast iskoristiti da posjedovanje opojne droge prebaci iz kaznene u prekršajnu sferu.

'Mišljenja sam da je za posjedovanje droge za vlastitu uporabu dovoljna prekršajna odgovornost. Maksimalna kazna od tri mjeseca zatvora, predviđena Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga, dovoljna je da bi društvo izrazilo stav o neprihvatljivosti konzumiranja droge. Ta je kazna proporcionalna težini djela i prikladnija je od kaznene odgovornosti jer nema stigmatizirajući karakter i ne dovodi do toga da se ovisnici ili povremeni konzumenti droge upisuju u kaznenu evidenciju, što im može štetiti kod uključivanja u društvo, a prekršajni zakon daje i fleksibilnije mogućnosti za liječenje', obrazložio je za Novi list ministar pravosuđa Orsat Miljenić svoju namjeru.

Iz Kaznenog zakona, kako je Novom listu rečeno u Ministarstvu, prvenstveno će se otkloniti određeni nomotehnički nedostaci. Radna skupina je, osim za tu zadaću, dobila mandat i da, sukladno novoj političkoj koncepciji, nađe rješenje za to da posjedovanje opojne droge ne bude više dio kaznenog zakonodavstva. No još nije oblikovano rješenje za praktičnu dekriminalizaciju posjedovanja manje količine opojne droge. U Ministarstvu napominju da je kazneno pravo neučinkovito u suzbijanju konzumacije opojnih droga. Naime, osuđenicima za posjedovanje opojnih droga ostaje etiketa kriminalca, a policija i pravosuđe su praktički zatrpani takvim djelima, zbog čega je na područjima pojedinih državnih odvjetništava već uspostavljena praksa odustajanja od kaznenog progona ili izdavanja kaznenih naloga s blagom sankcijom.

'Prebacivanjem posjedovanja opojne droge iz kaznene u sferu prekršajne odgovornosti uštedjela bi se i financijska sredstva, jer se za posjedovanje droge vodi velik broj kaznenih postupaka, a dosta velik postotak zatvorske populacije čine osobe osuđene za to djelo', rekao je ministar pravosuđa.

Osim toga, osobe koje koriste drogu za osobnu konzumaciju ne ugrožavaju druge osobe, što je jedan od uvjeta da bi određeno ponašanje bilo kazneno sankcionirano.

Podsjetimo, originalni nacrt novog Kaznenog zakona donesen prošle godine nije sadržavao odredbu prema kojoj je posjedovanje manjih količina opojnih droga kazneno djelo. Prema tom nacrtu, kazneno djelo bilo je samo posjedovanje droge namijenjene prodaji, a sankcioniranje korištenja droge u osobne potrebe prepuštalo se prekršajnoj odgovornosti. Iako su smjernice za izradu Kaznenog zakona sadržavale analizu prema kojoj dobar dio zemalja EU ne smatra posjedovanje droge za osobne potrebe kaznenim djelom, predsjedništvo HDZ-a odbacilo je takav prijedlog radne skupine.

Iz smjernica za izradu Kaznenog zakona proizlazi da hrvatsko zakonodavstvo vrlo strogo kažnjava posjedovanje droge za osobnu upotrebu. Španjolska, Portugal, Italija, Belgija, Luxembourg i Slovenija ne smatraju posjedovanje droge za osobne potrebe kaznenim djelom. U Irskoj se ne može kazniti osoba uhvaćena u posjedu kanabisa, ako joj je to prvi put. Njemačka, Danska, Nizozemska i Austrija propisale su da je posjedovanje droge za osobne potrebe kazneno djelo, ali ga praktički ne progone. Danska takvo rješenje ima još od 1971. godine.