Te 2020. godine Hrvatskom i svijetom harala je pandemija koronavirusa te je problem bio kako uopće organizirati izbore.

Hrvatska vlast je na pandemiju odgovorila iznimno restriktivno. Uvedene su karantena i propusnice te je ograničena sloboda kretanja. Drakonske mjere u kombinaciji s realno malim brojem zaraženih, u odnosu na ono što se događalo kasnije, dale su rezultate. Premijer Andrej Plenković proglasio je pobjedu nad covidom te odlučio raspisati izbore u ljetnom periodu. Kasnije se pravdao da je mislio na pobjedu u prvom poluvremenu.

Određeni analitičari smatrali su da je to bio jedini trenutak u kojemu je Plenković imao ozbiljnu šansu osvojiti novi mandat. Kao političar s instinktom, svoju priliku nije propustio iskoristiti. Bilo je mnogo kritika na to što je premijer odlučio održati izbore baš u tom trenutku i u situaciji zdravstvene prijetnje koja nije bila posve otklonjena, pa smo na birališta išli pod epidemiološkim mjerama te s maskama na licu. Na ulazu u izborne stožere mjerila se temperatura.

Prema Ustavu, Plenković je imao puno pravo odgoditi raspisivanje izbora i nakon što bi isteklo zakonsko trajanje mandata saborskih zastupnika od četiri godine jer je zemlja bila suočena s velikom zdravstvenom prijetnjom. No to se nije dogodilo. Izbori su održani i HDZ je glatko pobijedio, a Plenković je osvojio drugi mandat na čelu hrvatske Vlade.

U međuvremenu je postao najdugovječniji hrvatski premijer. Ako opet ostvari uspjeh, ući će u povijest kao prvi premijer koji je triput pobijedio na izborima, a imat će priliku po duljini vladanja prestići i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.

No vratimo se u 2020. godinu. Glavna bitka se vodila, kao i obično, između dva bloka koja su predvodile naše stožerne stranke - HDZ i SDP. Vladajući HDZ slijedio je već prokušan recept s prethodnih izbora, na kojima je osvojio vlast, te je samostalno izašao na izbore, otvorivši vrata svojih lista pojedincima i čelnicima manjih stranaka za koje je procijenjeno da im mogu donijeti dodatnu vrijednost.

Tako HDZ već dugo održava na životu niz parlamentarnih stranaka, nekoć snažni i moćni HSLS te minornu Hrvatsku demokršćansku stranku (HDS) Gorana Dodiga... Najveća akvizicija bila im je klerikalna političarka Marijana Petir, nekadašnja perjanica HSS-a, koja je na HDZ-ovu listu postavljena kao nezavisna kandidatkinja.

Tadašnji šef SDP-a Davor Bernardić za izbore je oformio Restart koaliciju, koju su činili i GLAS, tj. ostaci raskoljenog HNS-a predvođenog Ankom Mrak Taritaš, umirovljenici (HSU) Silvana Hrelje, koji je kasnije prebjegao HDZ-u kao rezervni 'žetončić', HSS izgubljenog identiteta Kreše Beljaka i nezavisna lista Damira Bajsa, tadašnjeg župana Bjelovarsko-bilogorske županije.

Treća opcija bio je Miroslav Škoro, a on je nakon poraza na predsjedničkim izborima i dalje visoko pucao. Prije izbora je osnovao političku stranku Domovinski pokret Miroslava Škore kao platformu za osvajanje vlasti. Najave su govorile da će se voditi mrtva trka između dva bloka te se u toj situaciji očekivalo da će kingmaker biti baš Škoro.

Najave se nisu obistinile, tako da se i danas, četiri godine kasnije, sa zazorom gleda na istraživanja javnog mnijenja... Ankete koje nude postotke popularnosti stranaka kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica teško da mogu biti relevantne. Omanule su i na izborima 2016. godine, tako da je na težini dobila floskula koju političari iznimno vole isticati kad im istraživanja ne idu u prilog: 'Jedina prava anketa su izbori.'

I ne može se reći da je Domovinski pokret podbacio na tim vrućim ljetnim izborima 2020. godine. Kao nova stranka osvojili su zavidnih 16 mandata, ali podbacio je SDP, tj. Restart, osvojivši mizeran 41 mandat, što je bilo daleko od toga da bi i pomišljali o formiranju većine sa za njih nedostižnih 76 ruku. Kada se tome pridoda nikad bolji rezultat HDZ-a, koji je osvojio 66 mandata, tada su svi drugi planovi pali u vodu. S rukama osam zastupnika manjina i jednom HNS-a, dotadašnjeg koalicijskog partnera, HDZ je već u izbornoj noći bio u komotnoj situaciji za formiranje Vlade. Ostalo je sve bila stvar tehnikalija.

Izborna večer praktički je bila gotova već u 21 sat, kad su stigli prvi rezultati koji su atmosferu u HDZ-u podigli do usijanja - pljeskalo se, radovalo i cupkalo uz ritam navijačke poskočice 'Igraj moja Hrvatska'. HDZ je prema privremenim rezultatima osvajao čak 71 mandat. Iako je ta brojka kasnije nešto korigirana, bilo je jasno da im je pobjeda bila na pladnju.

Plenković je bio oduševljen rezultatima. U pobjedničkom govoru kazao je da su imali mandat pun teških iskušenja na koja su spremno odgovorili. 'Ovakva velika podrška za nas je ogromna obaveza i o njoj ćemo voditi računa', rekao je tada.

Istaknuo je da Hrvatska treba Vladu koja će baštiniti novi moderni suverenizam.

'Posljednjih godina postavili smo HDZ na ono mjesto političkog spektra na kojem ga je Tuđman uvijek stavljao i želio', naveo je tada premijer.

Pobjeda se slavila do dugo u noć i bez epidemioloških kočnica, o kojima se u to vrijeme pažljivo vodilo računa. Kamere su evidentirale ministra zdravstva Vilija Beroša bez maske. Kako je on najodgovorniji za zdravlje nacije i onaj koji je druge uvjeravao i silio da poštuju epidemiološke mjere, takvo ponašanje bilo je gotovo 'smrtni grijeh'. A u stožeru HDZ-a te ljetne izborne večeri pod epidemiološkim mjerama bilo je grljenja, ljubljenja i stiskanja u vrijeme u kojem je socijalna distanca bila norma, pa su zbog toga bili na meti kritika, što je mala cijena za veliku pobjedu i četiri nove godine na vlasti.

U stožeru Restart koalicije vladala su pak smrknuta lica, a socijalna distanca bila je velika. Uglavnom, što je atmosfera bila kiselija, bolje su se poštivale epidemiološke mjere.

Bernardić je pokunjeno priznao poraz, Most je opstao kao stranka na pogonsko gorivo bračnog para Raspudić, a Božo Petrov se rasplesao uz 'Bili cvitak'. Feštalo se uz paljenje baklji, pjesmu i ples. Slavilo su i u stožeru zeleno-lijeve koalicije predvođene platformom Možemo!, koja se na tim izborima etablirala kao novi igrač, na kojeg se ozbiljno treba računati na političkoj sceni.

Tomislav Tomašević održao je euforičan govor u čijem je središtu bila borba dobra i zla, svjetla i tame. '...jedna mala iskra može vratiti nadu i optimizam da možemo jednakije, pravednije, zelenije i zajedno', rekao je.

'Crni mrak se nadvija nad nama, ali mi smo novo svjetlo u hrvatskoj politici. Ugasit ćemo taj mrak!' poručio je Tomašević. Izbori koji će se održati za mjesec dana mogli bi biti ključni za ovu platformu te ćemo doznati hoće li ostati 'čudo jednih izbora', kao mnogi prije njih, ili će učvrstiti svoju poziciju.

HDZ je 2020. osvojio najviše glasova u 1., 2., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. izbornoj jedinici dok je Restart koalicija osvojila 3. i 8. izbornu jedinicu. Broj jedinica u 2024. ostao je isti, ali je došlo do njihova prekrajanja zbog naredbe Ustavnog suda da se nešto napravi jer je postojala nedopuštena nejednakost u vrijednosti jednog glasa zbog nejednake raspoređenosti stanovništva. Glas je više vrijedio u jedinicama u kojima živi manje ljudi nego u onima koje imaju veći broj žitelja.

Plenković je posebno likovao zbog pobjede HDZ-a u 1. izbornoj jedinici. Glasovi ljevice - Restart koalicije i platforme Možemo! - rasuli su se u dva dijela. Obje opcije su dobile nešto iznad 20 posto glasova, a HDZ 28, što je bilo dovoljno Plenkoviću da utrlja još malo soli na ranu ljevici.

Hoće li HDZ uspjeti ponoviti iznimno dobar rezultat s prošlih i na aktualnim izborima, vidjet ćemo vrlo brzo.