Dokument pripremljen za telekonferenciju ministara financija zemalja članica Europske unije ne sadrži nove projekcije stope rasta 19 zemalja koje koriste zajedničku europsku valutu, primjećuje Reuters.

Ukazuje tek na brojne nepoznanice.

"Epidemija se sada širi i izvan Kine pa bi posljedice po globalno i gospodarstvo EU-a mogle bi biti značajne, u svakom slučaj veće nego što se predviđalo u zimskim prognozama", naglašavaju u Bruxellesu.

U tim je prognozama, objavljenim 13. veljače, Komisija procijenila da će gospodarstvo eurozone ove i iduće godine rasti 1,2 posto, napominjući da je još prerano za procjene o posljedicama epidemije.

"S obzirom na posustalo globalno gospodarstvo i prekomjernu zaduženost mnogih zemalja i sektora, odgovor financijskih tržišta mogao bi intenzivirati posljedice po realno gospodarstvo izvan okvira izravnog utjecaja epidemije", kaže se u dokumentu.

Komisija dodaje da preciznije ekonomske procjene ovise o epidemiološkim činjenicama, intenzitetu i trajanju mjera suzbijanja zaraze, izgubljenim danima rada i drugim pitanjima.

"Prema određenim bi scenarijima značajni mogli biti neizravni efekti, posredovani preko raspoloženja i reakcija na financijskim tržištima. Uz to, važna je i vrsta mjera koje se poduzimaju", napominju.

Američka središnja banka Fed i kanadska središnja banka već su smanjile kamatne stope a ministri financija EU-a ovih su dana poručili da su spremni poduzeti mjere, podsjeća Reuters.

Naglasili su i da im europski proračunski propisi dopuštaju fleksibilnost u kreiranju mjera za "izvanredne situacije na koje vlade nemaju utjecaja". Tako je Italija, čiji je industrijski sjever snažno pogođen epidemijom, objavila paket proračunskih poticaja. 

Među mogućim scenarijima za eurozonu, EK se u dokumentu poziva na ovotjedne procjene Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), koja predviđa usporavanje rasta u zoni primjene zajedničke europske valute u ovoj godini na 0,8 posto. U studenom prošle godine procijenili su rast na 1,1 posto.