Zaključci jučerašnjeg Predsjedništva HDZ-a jasno su pokazali da Jadranka Kosor ne uživa potporu jednog od najviših tijela stranke. Da njezin prijedlog da se predsjednik bira po načelu jedan član - jedan glas neće dobiti potporu, bilo je jasno već u petak kada je 12 od 19 članova Predsjedništva zbog te ideje zatražilo hitnu sjednicu tog tijela, no o tome da Kosor ne uživa povjerenje najužeg vodstva stranke spekulira se već mjesecima. Prema pisanju medija, ali i izjavama neimenovanih ljudi iz stranke Kosor je upravo zbog tog nedostatka potpore u Predsjedništvu već u nekoliko navrata sazvala sjednicu Nacionalnog vijeća bez prethodnog sazivanja sjednice Predsjedništva, što je inače bila praksa u HDZ-u.

Stoga i ne čudi što se već u petak, čim je Kosor iznijela svoju ideju javnosti, postavilo pitanje što njome želi postići, odnosno skriva li se iza tog prijedloga iskrena želja za demokratizacijom stranke ili nešto drugo.

'Kosor je predstavila dobru ideju koju su, gledajući po izjavama prije nekoliko mjeseci, podržali svi kandidati i, da je to provela prije tri ili četiri mjeseca, ispala bi pozitivac. Za takve izmjene sada je kasno jer svatko tko se zalaže za demokratske procese ne može pristati da se pravila mijenjaju usred kampanje. Deklarativno je svima dala što su tražili, no odgovor na pitanje radi li se o istinskoj želji za demokratizaciju stranke leži u podatku koliko je sređen registar članstva. Jer sama ideja je istinska demokracija, no s druge strane, u medijima se pojavila informacija da je registar članstva zadnji put ažuriran 2002. godine', kazao nam je politički analitičar Damir Jugo

Odgovor na pitanje koja je bila istinska namjera Jadranke Kosor, za političkog analitičara Višeslava Raosa, djelomično ovisi i o tome od koga je doista ideja i potekla.

'Velika je šteta što Kosor nije iskoristila priliku za demokratizaciju stranke nakon izbora i tražila da se uvedu neposredni izbori na svim razinama. To bi bio dobar potez. Međutim, odlučila se sada u zadnji tren ubaciti to u proceduru, bez revizije članstva - jednostavno je izabrala jako loš tajming. Meni je osobno čudno da je Kosor tu ideju predložila kao diverziju s obzirom na kvote delegata gdje je uspjela osigurati više delegata iz redova mladeži, zajednice žena i kluba utemeljitelja', prokomentirao je Raos, koji pretpostavlja da je stvarni tvorac tog prijedloga Vladimir Šeks

Po nekim spekulacijama, Kosor je pak bila svjesna da joj prijedlog neće proći, no namjerno je s njim izašla u javnost kako bi nakon odbijenice od strane protukandidata mogla izbornu utakmicu nastaviti s protuargumentom da oni nisu za istinsku demokratizaciju stranke.

No, bilo da je ideju predložila zbog iskrene želje za demokratizacijom ili za dobivanje dodatnog protuargumenta u izbornoj utrci, Kosor je očito očekivala da će joj taj prijedlog ići u korist. Međutim, sjednica Predsjedništva pokazala je da se dogodio upravo suprotan efekt, za koji Jugo smatra da bi mogao biti pokazatelj još većeg problema za aktualnu šeficu stranke.

'Sigurno je da članovi Predsjedništva itekako prate što se događa u bazi i u članstvu i ovakva promjena odnosa snaga sugerira da Kosor nema potporu ni na terenu. Svi članovi Predsjedništva žele ostati na pobjedničkom brodu i očito je da ne vjeruju da Kosor može pobijediti', smatra Jugo

I doista, iz razgovora s nekolicinom ljudi koji godinama prate rad HDZ-a, doznali smo da bi većina njih prije nekoliko mjeseci prognozirala sigurno pobjedu Jadranke Kosor, no da se danas u njezinu pobjedu ne bi kladili.

Najizgledniji kandidati su, ako se pita analitičara Raosa, još uvijek Kosor i Milinović. 'Kujundžić i Prgomet su autsajderi. Jadranki Kosor ne ide na ruku što nema doticaja s bazom i nikada nije ni imala izbornu bazu. Milinović je, primjerice, tu u prednosti jer ima jaku izbornu bazu u Ličko-senjskoj županiji. Karamarko isto nije u prednosti jer nema izbornu bazu, a i iza sebe ima suradnju s bivšim predsjednik Stjepanom Mesićem, što bi mu neki u stranci mogli zamjeriti', smatra Raos, koji ipak nije mogao prognozirati pobjednika.

Naime, šestorka koja je najavila kandidature iste će potvrditi tek na Općem Saboru HDZ-a 20. svibnja sa 400 skupljenih potpisa. Raos upozorava da još postoji mogućnost da netko od njih odustane, ali i da dođe do sklapanja prikrivene suradnje između više kandidata, odnosno da se, primjerice, Milinović i Milošević dogovore da u slučaju odustajanja ili ulaska samo jednog u drugi krug njihovi glasači priklone ovo drugom.

Uz toliko potencijalnih scenarija, na pitanje tko će biti pobjednik izbora nije mogao odgovoriti ni Jugo. 'To je pitanje za milijun dolara. Nitko ozbiljan, ni u stranci, to ne može prognozirati. Događa se da svi svima izjavljuju potporu jer svi žele biti na pobjedničkom brodu. Apsolutno je nemoguće prognozirati tko bi mogao biti pobjednik', zaključio je Jugo