HSLS, nekada slavna stranka i pionir demokracije u Hrvatskoj, posljednjih dana ponovno se našao u središnju javnosti, ovoga puta zbog političke trgovine, kojom toj stranci sadašnji predsjednik Darinko Kosor nastoji osigurati goli opstanak na političkoj karti Hrvatske, u koji ne vjeruju mnogi
Najavili su odlazak iz Vlade, pa ga demantirali, a u medijima se naveliko spekulira da su to napravili jer su u SDP-u našli novog sponzora koji će ih pregurati preko predizborne crte u novi saziv parlamenta nakon izbora.
Politolog Nenad Zakošek ne vjeruje u opstanak ove stranke jer je previše puta iznevjerila birače te smatra da je čeka sudbina Vjesnika – nekad ugledne novinske kuće koja se nalazi pred gašenjem. Oni su, smatra on, temeljito uništili kredibilitet i, prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenje, uopće ne prelaze izborni prag.
'Ovo što sada radi Kosor je hrabar potez, samoubilački, ali hrabar. Mogao je ostati prikrpa vlasti, ali on je, izgleda, pokušava vratiti nekim jasnim programskim načelima. Ne vjerujem da će uspjeti i da će mu birači povjerovati jer će za to trebati mnogo iznimnog napora, ali nikad ne reci nikad', mišljenja je Zakošek.
Analitičarka Vinka Drezga ističe da Hrvatska nema tradiciju liberalizma. 'Totalitarizam želi potpunu kontrolu nad svim sferama društva, javnom i privatnom, a kvaliteta liberalizma je zauzimanje za slobodu mišljenja, slobodu govora i na poštivanju kategorije privatnog vlasništva. To je od iznimne važnosti u zemljama bivšeg socijalističkog bloka', kaže ona.
Kada govorimo, nastavlja, o konkretnoj stranci u Hrvatskoj, oni uz te ideološke zasade pokazuju i zavidnu razinu političkog kalkuliranja. 'U ovom trenutku politička scena se preslaguje te bi liberali na idućim izborima htjeli biti na strani pobjednika. Sada balansiraju između vlastite ideologije i političke realnosti ', smatra Vinka Drezga.
Prema Zakošekovom mišljenju, HSLS nije ipak klijentelistička stranka, mada je u njihovim redovima bilo i takvih pojedinaca, podsjetio je na primjer bivšeg šefa Croatia osiguranja Hrvoja Vojkovića.
'Njihovi raskoli i unutarnji sukobi u prošlosti uglavnom su bili utemeljeni na ideološkim i programskim načelima. Recimo tome kako će se odrediti prema pitanju generala Gotovine', objašnjava Zakošek.
Za analitičarku Drezgu je pitanje bave li se oni danas više svojim pozicioniranjem na političkoj sceni nego promoviranjem određenih političkih vrijednosti koje na duge staze pridonose razvoju Hrvatske, odnosno višoj razini vrijednosti države u političkom i ekonomskom pogledu.
'Mislim da je važno da je liberalna opcija tu i ne smije ih se podcijeniti niti obeshrabriti jer je to u interesu Hrvatske', objašnjava Drezga te se na kraju zapitala postoji li među njima pojedinac koji će svojom karizmom podsjetiti svoje uzore. To pitanje ostaje, na žalost HSLS-a i liberalizma u Hrvatskoj, bez odgovora.