Ministar obrane Ante Kotromanović izjavio je da Hrvatska ima tri opcije u slučaju da Njemačka zatvori svoje granice izbjeglicama. Prema najcrnjem, trećem scenariju sve države pogođene izbjegličkom krizom usvojile bi tzv. mađarski model koji uključuje potpunu blokadu granica. S obzirom na to da Bavarska već razmatra samostalni plan vraćanja izbjeglica u Austriju, nije nemoguće da se i Hrvatska u konačnici suoči sa zatvaranjem granica za izbjeglice. U Ministarstvu obrane, međutim, zasad ne odgovaraju na pitanje kako bi se to zatvaranje granica provelo
Prva opcija, po Kotromanoviću, uključuje nalog Europske unije Turskoj i Grčkoj, 'pogotovo Grčkoj koja je članica EU-a': počnite primjenjivati Schengen sami ili s drugim zemljama.
Druga je opcija ta da se to napravi na granicama Makedonije i Albanije i 'da sve zemlje pogođene krizom daju nekakve snage za nekakvu operaciju i da se na tom dijelu brani ovaj dio Europe'.
'Treća je opcija po meni najgora – da se svaka zemlja individualno, kao što to sada rade Mađari, brani od tog izbjegličkog vala. To je najskuplja i najgora opcija, ali nadam se da će prevladati razum i da će ova prva opcija s Turskom i Grčkom učiniti da se taj izbjeglički val smanji i da to bude potpuno kontrolirani ulazak imigranata u idućim godinama', kazao je Kotromanović za RTL Danas.
Što u slučaju Hrvatske podrazumijeva ta treća opcija, znači li to da bi vojska ipak izašla na granice i koja je procedura u tom slučaju? Razmišlja li se u tom smislu i o mobilizaciji i kakvo je stanje vojne pričuve? Dok u MORH-u pripremaju odgovore, valja se prisjetiti izjave vojnog analitičara Igora Tabaka s početka izbjegličke krize, koji je rekao da Hrvatska vojska 'fizički nema toliko tijela da se zabarikadiraju stotine i tisuće kilometara granice'.
Dario Kuntić, član Instituta za europske i globalizacije studije te doktorski kandidat na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, ističe da postoji još jedan razlog zbog kojeg nema šanse da Hrvatska zatvori granicu po uzoru na Mađarsku.
'Mislim da se u Hrvatskoj to neće dogoditi s obzirom na to da hrvatska Vlada učestalo kritizira postupak Mađarske. Kada bi to napravila, Vlada bi se pokazala vrlo licemjernom. Mislim da si to jednostavno ne želi dopustiti, a osim toga zatvaranje granica nije ideologija ove Vlade – to jako podsjeća na neka teška vremena koja smo ostavili davno iza sebe', kaže Kuntić.
Ističe da bi mobilizacija vojske bila jako pogrešna poruka.
'Vojska na granicama priziva militarizam i mislim da hrvatska Vlada sigurno neće posegnuti za takvom mjerom. Pretpostavljam da bi to bila stroža kontrola graničnih prijelaza, uz strožu kontrola puteva koji kroz Hrvatsku vode prema slovenskog i mađarskoj granici. Grupe koje prijeđu granicu eventualno bi se vraćale u neki prihvatni centar na popisivanje te bi ih se vraćalo u zemlju iz koje su ušli u Hrvatsku, što naravno znači da je potreban dijalog sa Srbijom', navodi Kuntić dodajući da je granicu s BiH, zbog njezine duljine i konfiguracije terena, još daleko teže kontrolirati nego granicu sa Srbijom.
Napominje da su hrvatski kapaciteti za prihvaćanje izbjeglica, inače, vrlo ograničeni te podsjeća da su predstavnici Vlade opetovano poručivali kako neće dozvoliti da Hrvatska postane hot spot, dakle sabirni centar za izbjeglice. Utoliko bi zatvaranje granice, koje bi se u Hrvatskom slučaju zapravo svelo na puno čvršću kontrolu, bilo logičan potez u slučaju kad bi sve zemlje počele zatvarati svoje granice.
'Hrvatska si ne može priuštiti da primi 100 ili 200 tisuća izbjeglica, jer bi to, s obzirom na ekonomsku situaciju, bilo jako veliko opterećenje. No osim ekonomskih razloga, tu je i mogućnost da se društvo počne drukčije okretati, da se pobune desni elementi', upozorava Kuntić ilustrirajući to 'Glavaševim skupom' - postrojavanjem HDSSB-ove Sokolske garde u crnim uniformama - koji desnim ekstremizmom 'podsjeća na skupove Jobbika u Mađarskoj'.
U svakom slučaju, zaključuje Kuntić, aktualna kriza može se shvatiti kao veliki neuspjeh politike Europske unije.
