"Možemo biti ponosni na suradnju koju smo uspostavili u upravljanju migrantskom krizom i pokazali da mi, ne toliko velike zemlje, srednje zemlje EU-a, možemo promijeniti stvarnost ako se pametno i učinkovito udružimo", izjavio je Kovač na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Prema njegovim riječima, "time smo pomogli sebi, Europskoj uniji i onim zemljama koje primaju najviše izbjeglica".

Istaknuo je veliku ulogu Makedonije i ocijenio da je puno pridonijela suzbijanju migrantskog vala.

"Moramo pomoći Makedoniji da počne pregovarati s EU o članstvu i volio bih da postane članica NATO saveza", dodao je ministar.

Šef austrijske diplomacije izrazio je zadovoljstvo zatvaranjem zapadnobalkanske izbjegličke rute i ocijenio da je otvaranje tog koridora bio "krivi put".

"Raduje me da nam je uspjelo zatvoriti zapadnobalkansku rutu. To je, u okviru izbjegličke krize, bio krivi put. Veseli me što smo uspjeli to učiniti i zapravo uvjeriti ostatak Europe da je to pravi put", kazao je Kurz.

Smatra da su tijekom migrantske krize i naše male zemlje pokazale da "zajedno puno mogu učiniti i dovesti do rješenja".

Hrvatski ministar je, govoreći o hrvatskom susjedstvu, također kazao da su se on i kolega Kurz složili da Hrvatska i Austrija žele "zajedno djelovati stabilizirajuće i politički europeizirajuće prema jugoistoku Europe".

Izrazio je pritom punu potporu članstvu Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.

"Želimo da zemlje jugoistoka Europe imaju šansu pristupiti europskoj obitelji. Zajedno smo podržali zahtjev BiH za članstvo u EU, pomagat ćemo i drugim zemljama na tom putu, jasno treba ispunjavati kriterije, to se podrazumijeva", poručio je Kovač.

Osvrnuo se i na sastanak sa saveznom ministricom unutarnjih poslova Johannom Mikl-Leitner i rekao da su potvrdili "odličnu suradnju dviju policija".

Dvojica diplomata su razgovarali i o gospodarskim odnosima i zaključili da, osim u turizmu, treba produbiti međusobne odnose i na ostalim područjima, a Kovač je poseban naglasio stvaranje okvira za ulagače, "bilo domaće ili strane, konkretno iz Austrije".

Hrvatski ministar je ranije u Diplomatskoj akademiji održao predavanje o Hrvatskoj, zemlji koja je na sjecištu srednje i jugoistočne Europe.

"Moramo disati punim plućima na planu vanjske i europske politike", istaknuo je. O izazovima Hrvatske u pogledu susjednih zemalja još se jednom osvrnuo na oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju i diplomatima poručio da je ta presuda "uvreda za sve žrtve velikosrpske agresije i njihove potomke" te da jedna takva presuda ne može pridonijeti "boljem razumijevanju među susjedima".

"To je loše za odnose između Hrvatske i Srbije i time loše i za EU", kazao je ministar.

Poručio je da će Hrvatska činiti sve kako bi se jasno uočilo tko je bio odgovoran za ratove 90-ih kako bi se mogli, jednom kada to apsolviramo i budemo imali zajedničku definiciju, početi normalno razvijati i stvarati prijateljske i susjedne odnose.

Također je poručio da će Hrvatska biti ustrajna u rješavanju pitanja "univerzalne jurisdikcije", zakona Srbije iz 2003. godine prema kojem može suditi za ratne zločine i građanima koji nisu njezini državljani i suditi za zločine koji nisu počinjeni na njezinom teritoriju.