Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole u kojima učenici i roditelji pokažu zanimanje za takvu izvannastavnu aktivnost. Učenici koji to budu htjeli, građanski će odgoj slušati već ove školske godine. Znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja Marko Kovačić rekao je da je građanski odgoj neophodan u školama, no smatra da je program građanskog odgoja napisan za zagrebačke škole manjkav
Kovačić je gostujući u emisiji 'Studio 4' na HRT-u rekao je kako sva relevantna istraživanja pokazuju da mladima u Hrvatskoj nedostaje političke kompetencije te svaki pomak u smjeru razvijanja političkih znanja i demokratskih stavova smatra korakom naprijed. Međutim brine ga prema kojem će se kurikulumu to događati i tko će predavati taj predmet, odnosno ima li Zagreb plan na koji će način educirati nastavnike.
Podsjetio je da od 1999. postoje napori i zalaganja za uvođenje sadržaja koji će omogućiti građanima da iskoriste sva prava koja imaju. U sklopu kurikularne reforme ministrice Divjak 2019. uvedena je međupredmetna tema koja se zove Građanski i odgoj i obrazovanje, no istraživanja su pokazala, kaže Kovačić, da to nije polučilo pretjerane rezultate. Zadnje istraživanje Instituta za društvena istraživanja pokazalo je da je stupanj građanskih kompetencija mladih vrlo nizak.
vezane vijesti
'Rijeka je uvela građanski odgoj 2015. godine, a taj model su preuzeli Krapinsko-zagorska županija, Sisak, Osijek i drugi gradovi koji su prepoznali da međupredmetni model, koji postoji, nije adekvatan i dovoljno kompetentan da odgovori na sve izazove s kojima se susreću mladi. Građanski odgoj znači da građani znaju za što, primjerice, služe pravobranitelji, da postoji povjerenik HRT-a i da se mogu njima javiti, da se isto tako mogu obratiti Savjetu mladih. Razvoj građanskih kompetencija podrazumijeva osim znanja razvoj određenih vještina, npr. kako napisati dopis, koja je razlika između žiro i tekućeg računa, na koji način se može realizirati kredit, kako ostvariti svoja prava u okviru stambene politike. Znači, sve ono što mi kao građani, neovisno o tome gdje živimo, trebamo imati. Građanski odgoj i obrazovanje nisu samo za one koji žive u gradovima, nego za sve koji su dio političke zajednice, a to smo svi', pojasnio je Kovačić.
Istaknuo je da u postojećem programu građanskog odgoja koji se uvodi u Zagrebu vidi puno manjkavosti sa sadržajnog, terminološkog i metodičkog smisla.
'Ne bih rekao da vidim pretjerano ultrakršćanske vrednote u programu, ali je puno manjkavosti. Program je otprilike na razini seminarskog rada studenta prve godine pedagogije ili politologije. Nedostaju ključne stvari, o Savjetu mladih, pravobraniteljima, manjine nisu spomenute nijednom riječju osim u kontekstu sintagme višesavjetnih agencija za nacionalne manjine, nedostaje rodne ravnopravnosti, nije napisano kako se pristupa pravobraniteljima. Brojne teme su samo spomenute, nisu razrađene metode. Hrpetina je terminoloških nedostataka', rekao je Kovačić.
Dodao je da se u njemu cijelo vrijeme govori o Gradu Zagrebu i gradskom vijeću, a Grad Zagreb nema vijeće, nego Gradsku skupštinu.
'Nema ništa rečeno vezano za civilno društvo, udruge nisu spomenute. Neke stvari su samo copy/paste, spominje se samo Dinamo kao zagrebački klub, ne spominju se NK Zagreb ili Cibona kao košarkaški klub. Riječ je o miš-mašu svega i mene kao znanstvenika zabrinjava činjenica da je Ministarstvo, odnosno Agencija dala pozitivno mišljenje za tako nekompetentan konglomerat svega i svačega', naglasio je Kovačić.
Apelirao je na zagrebačku gradsku vlast da pristupi reviziji programa.
'Početi ispočetka, prvo maknuti sve literarne forme u priručniku. Nema kvalitetnih specifikacija ni kompetencija ni po jednom teoretičaru koji se bavi kurikularnim pristupom. Meni nije jasno kako netko svojim imenom i prezimenom može stati iza nečeg tako lošeg napisanog', smatra Kovačić.
Poručio je da platforma Možemo, koja je tijekom predizborne kampanje naglašavala da želi aktivno građanstvo, to sigurno neće dobiti postojećim programom.
