Predstavljajući Zakon o sustavu državne uprave ministar uprave Arsen Bauk kazao je da će izmjene rezultirati i unapređenjem usluge prema građanima.

'Novim ustrojstvenim modelom proširuje se mjesna nadležnost ureda državne uprave na područje više županija, što će omogućiti učinkovitiju raspodjelu poslova odnosno ravnomjernu opterećenost u obavljaju poslova na širem području i time brže rješavanje predmeta, što će u konačnici utjecati na unapređenje usluga građanima i drugim strankama. Također zbog postizanja ravnomjerne opterećenosti ureda državne uprave prijedlogom zakona se predviđa mogućnost da ured državne uprave može postupati u određenim predmetima iz mjesta nadležnosti drugog ureda državne uprave ako je to potrebno radi učinkovitog obavljanja poslova u pojedinom upravnom području, slično s rješenjem iz Zakona o sudovima', rekao je Bauk.

Pet državnih ureda bi bilo nadležno za područje više županija pa bi tako postojali uredi državne uprave za središnju Hrvatsku, za sjeverozapadnu Hrvatsku, za Slavoniju i Baranju, za Istru, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Liku, te za Dalmaciju.

Međutim, u prijedlogu zakona oni nisu nazvani imenima nego brojevima , što je zasmetalo HDSSB-ovom Josipu Salapiću. 'Neka se one zovu Slavonija i Baranja, Dalmacija, grad Zagreb, jugozapadna Hrvatska, sjeverozapadna Hrvatska ili već kako se izrodi u raspravi oko svih političkih stavova, ali oni trebaju imati svoje ime u odnosu na kraj na koji se odnosi nadležnost, a ne ove brojeve jer ovo pod brojevima vam je kao da ste došli u jedan veliki hodnik raznoraznih ureda pa ne znate tko u koju sobu spada', rekao je Salapić.

Smatra kako je ovo smanjenje ureda državne uprave 'samo početak onoga što ćemo si kad-tad morati priznati, da sadašnji teritorijalni ustroj Hrvatske ne može opstati'.

HDSSB-ovcu je odgovorio ministar Bauk, kazavši da se Vlada zasad odlučila na neutralne nazive brojkama, no da je otvorena za bilo koje sugestije koje će proizaći tijekom rasprave.

To što su uredi državne uprave u prijedlogu zakona imenovani brojevima za Dragutina Lesara iz Hrvatskih laburista nije toliki problem koliko činjenica da zakonom nije definirano u kojim će se gradovima nalaziti tih pet ureda. 'Ako idemo ovim zakonom regulirati detalje o svakodnevnom radu i ustrojstvenim jedinicama, onda smatram da samo zakon i samo Hrvatski sabor mora biti taj koji će odrediti sjedišta tih ureda', rekao je Lesar.

Međutim, za Lesara je kod smanjivanja ureda državne uprave važnije nešto sasvim drugo.

'Možemo se praviti ćoravi pokraj zdravih očiju, ali ovime se šalje jasna poruka. Donijeta je politička odluka da se Hrvatska reorganizira u pet regija. Točka', kazao je Lesar u raspravi.

Podsjetio je da je zadnjih 20 godina državna uprava prolazila kroz proces dekoncentracije, no da se sada opet kreće u koncentraciju. 'Ukida se veliki dio upravnih cjelina državne službe i koncentrira se, sada je to sasvim izvjesno iako Vlada i vladajuća koalicija to ne žele javno priznati, ide se prema uvođenju pet regija koja će sa sobom zasigurno donijeti ukidanja županija, i ne smijemo ljude obmanjivati i lagati da to nije tako. Ovo je samo jedna od karika u nizu koja vuče da se i pitanje lokalne i regionalne samouprave bude rješavalo na način da postoje regije, općine i gradovi', rekao je Lesar

S obzirom da se slična stvar događa u mreži sudova te da će se slično napraviti i u policiji, carini i poreznoj upravi, Lesar je vladajućima predložio da se u Saboru o tome raspravlja zajedno. 'Nemamo cjelovito, objedinjeno, zajednički raspravljeno koncentraciju državne vlasti što na dijelu teritorija Hrvatske opravdano izaziva nezadovoljstvo postojećih jedinica lokalne i regionalne samouprave. Dakle po jednom kolosijeku, po jednom modelu, na jedan način se priprema koncentracija općinskih državnih odvjetništva, županijskih, općinskih sudova, pa onda policija, odnosno policijske uprave. Iza toga carina i carinske uprave. Pa će doći na red porezna uprava. Ovakva segmentirana rasprava kada svaki resor pojedinačno dolazi pred Sabor onemogućava da vidimo cjelinu', rekao je Lesar.

S njim se složio i HDZ-ov Davor Božinović. 'Cjeline nema jer nema ili političke volje ili političke hrabrosti da se govori o cjelini, ne samo reforme uprave nego cijelog sklopa reformi koje moraju dovesti do gospodarskog rasta Hrvatske. Bojim se da se ovim putem ovakvim ad hoc mjerama  zapravo samo bavimo hinjenjem reformi', rekao je Božinović

U ime Kluba zastupnika HDSSB-a Josip Salapić smatra da se nešto mora promijeniti jer u Hrvatskoj ima 557 jedinica lokalne samouprave. 'Neka se nitko ne ljuti, samo ćemo zbrojiti koliko ima službenih vozila u lokalnoj upravi, u gradovima, županijama i općinama, koliko plaćamo službenih telefona, koliko plaćamo nepotrebnih troškova i koliko je to milijuna kuna u proteklim godinama', rekao je Salapić.

Jasno mu je da će zbog ovakve reforme biti ljutnje jer, kako kaže, politika stoji iza svega. 'Ako je neki župan iz HDZ-a, to ne odgovara toj stranci jer će se izgubiti izborna baza i moć da lokalni čelnik organizira u svim prilikama svojom pozicijom pomoć stranci u izborima, bili oni lokalni, državni ili europski. Bit će tu puno ljutnje na nas, bit će tu puno pljuvanja, bit će tu puno podmetanja, ali nije važno, važno je da ćemo mi poručiti RH i građanima, nužna je reforma, nužne su sveobuhvatne promjene', rekao je Salapić.

Potvrdio je da ovo vodi k uvođenju regija, no o tome bi, kaže Salapić, trebalo pitati i građane na referendumu. 'Možda će neka vlada izgubiti izbore zbog toga, ali sam siguran da ćemo za 10 godina živjeti u zemlji koja nije opterećena prošlošću, koja nije opterećena time da se po političkim strankama i dužnostima štite nečiji interesi, nego bi se trebali štititi interesi hrvatskog naroda', rekao je Salapić.

Iako je Salapić kazao da će zakon podržati jer će on osigurati uštede, u to ne vjeruje HDZ-ov Branko Bačić. Naime, kako je plastično pokazao na primjeru, za područje Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije odsad će biti nadležan jedan ured, dok će dosadašnji uredi biti ispostave. 'Na čelu tih jedinica predstojnik, kako se dosada zvao, zvat će se, pretpostavljam, voditelj. Možda će imati nešto malo manju plaću zbog toga, to ne znam, ali će zato predstojnik cijelog tog ureda imati nešto veću jer će postati državni dužnosnik. Ja ne vidim gdje će se ovim zakonom smanjiti taj glomazni aparat', rekao je Bačić.

Na Salapićevo izlaganje reagirala je i HDZ-ova Sunčana Glavak. 'Iz vašeg govora meni je sasvim razvidno da će moja Međimurska županija biti ukinuta i po vama je to jako dobro. Za mene je to jako loše i nemojte mi predbacivati političke kriterije jer u mojoj županiji nažalost za sada HDZ nije na vlasti. Prema tome, taj argument vam nikako ne stoji i ja ovdje pozivam sve zastupnike da ne pristanu na ovakav način centralizacije države', rekla je Glavak.

Salapić joj je odgovorio da se Međumurska županija neće ukinuti, nego da će postati dijelom sjeverozapadne Hrvatske.

'Što se tiče vaše rasprave gdje ste rekli da uvodimo pet novih dužnosnika, točno, uvodimo pet novih, ali imamo 20 bivših. Ušteda će biti ako samo kažete gdje, od najmanjih stvari, nećemo imati više toliki broj službenih automobila za 20 predstojnika, neće biti troškova mobitela, neće biti troškova velikih plaća od 15 do 20 tisuća kuna. To je već ušteda, mala ušteda, ali značajna, rekao je Salapić.