Zahtjevi za plaćanje naknada unijeti su u sustav Državne riznice i isti će biti isplaćeni istovremeno za prvi i drugi krug izbora, navodi Državno izborno povjerenstvo (DIP).

To znači da će čelnici biračkih odbora, dakle predsjednici i njihovi zamjenici, za dva izborna dana dobiti po 660 kuna, a članovi po 600 kuna neto. Koliko je to u bruto iznosu, ovisi od općine do općine, odnosno od grada do grada i njihovih poreznih i prireznih stopa.

Iznimno, s obzirom na velik broj birača, čelnicima odbora u Njemačkoj, BiH i Srbiji isplatit će se po 880 kuna, članovima po 800 kuna neto.

Birački odbori imenovali su se za svako biračko mjesto, činili su ih predsjednik i dva člana, te njihovi zamjenici.

Za prvi krug predsjedničkih izbora, 28. prosinca, određeno je bilo 6. 350 biračkih mjesta, 6. 260 u Hrvatskoj i 90 u inozemstvu, odnosno u 50 država.

Za drugi krug, 11. siječnja, za inozemstvo, točnije Njemačku, dodana su dva biračka mjesta (Frankfurt i Duesseldorf), pa ih je ukupno bilo 92.

U Njemačkoj se u drugom krugu moglo glasovati na 15 birališta, isto toliko i u BiH, u Srbiji na dva.

Uz biračke odbore, svaki grad i općina, ukupno 556, imao je izborno povjerenstvo sa po šest članova, čime se dolazi do brojke od 3. 336 osoba. To, pak znači da je u svakom krugu izbora u izbornoj administraciji bilo angažirano više od 40 tisuća osoba.

Članovi povjerenstava dobit će veće naknade od biračkih odbora, a kolike će biti ovisi o broju biračkih odbora i području koje 'pokrivaju'. U svakom slučaju, kreću se od dvije tisuće kuna na više.