“Ovakve su situacije svakako neugodne, kada na puno adresa stignu dojave o postavljenim eksplozivnim sredstvima, i sigurnosno i indikativno policiju i građanstvo stavlja u sitauciju koja je na neki nečin krizna. Svaku dojavu treba razmatrati kao stvarnu”, rekao je Prodan za N1.

Današnje prijetnje podijelio je u dvije grupe, nastavno na izjavu predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića o mogućoj povezanosti prijetnji s današnjim sastankom s delegacijom Vrhovnog suda Ukrajine.

“Prva je ona na sudove, na Vrhovni sud, ona je s razlogom jer znamo da je ukrajinska delegacija došla na sastanak. Jesu li takvu prijetnju uputili, je li to dirigirano s ruske strane… Svakako se na hibridne načine ostvaruju ruski interesi. Ako pitate je li Hrvatska posebno ugrožena u odnosu na druge zemlje, nije. Pripada EU-u, zapadnom civiliziranom kulturnom demokratskom svijetu koji se svrstao na stranu Ukrajine. Hrvatska tu nije posebna meta niti je napravila nešto što bi takvi krugovi trebali uzeti za zlo”, kaže Prodan.

Komentirajući same poruke i njihove skriptere, Prodan kaže da je to zasad teško kreći tko je to napisao. “Napisane su na način da nisu u duhu hrvatskoj jezika nego vjerojatno generirani nekim računalnim programom. No to isto može biti varka. Moguće da je to napisao netko tko ne poznaje hrvatski jezik ili je netko namjerno napisao da tako izgleda pa da istragu pomakne u drugom smjeru.”

Druga grupa su dojave u trgovačkim centrima, kojih je bilo i ranije.

“Može biti povezano i dolaziti iz istih krugova, međutim ne mora nužno. To će pokazati istraga. Naravno, to će podrazumijevati i suradnju na razini Interpola s obzirom da su takve prijetnje, zbog Ukrajine, dolazile i u druge zemlje. Ono na što bih htio apelirati, a to je da sigurnosna struka poznaje mnoge alate kako postupati u ovakvim kriznim situacijama. Postoji cijeli niz radnji, mi koji se bavimo sigurnosnom strukom znamo kako postupiti”, rekao je Prodan.

U slučaju dojava naglašava da ne treba paničariti, da se na miran način provede evakuacija, a ljudi moraju ići na sigurnu udaljenost, posebice što dalje od ostakljenih površina.

“Svako dojavu mora se tretirati kao realnu jer ako se dogodi da samo jedna bude stvarna, posljedice po ljudsko zdravlje i imovine mogu biti jako velike”, ističe.