Postoje vrlo dobri razlozi zbog kojih Ukrajina ne želi razjariti Kinu, unatoč njihovom 'partnerstvu bez ograničenja' s Moskvom. Zelenski želi zadržati Peking kao mogućeg investitora, trgovinskog partnera i potencijalnog posrednika, umjesto da ga svojim postupcima udalji i na taj način riskira da Xi odobri veliki izvoz oružja ruskim snagama. U godinama koje dolaze kineski duboki džepovi također će vjerojatno igrati ulogu u pomaganju Ukrajini s obnovom nakon ratnih razaranja, piše Politico.

Dok Xi ovaj tjedan posjećuje Moskvu, sve su glasnija nagađanja da bi konačno mogao održati prvi pravi telefonski razgovor sa Zelenskim od početka ruske invazije na Ukrajinu. Iako takva komunikacija nije potvrđena, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da bi pozdravio razgovor Xija i Zelenskog, napominjući: 'Vjerujemo da bi Kina i sam predsjednik Xi trebali izravno čuti ukrajinsku perspektivu, a ne samo ruski pogled na rat.'

Peking i Kijev nisu uopće stranci. Prije rata Kina je bila vodeći trgovinski partner Ukrajine, kao i veliko tržište za crnomorski ječam i kukuruz. Također je mnogo uložila u ukrajinsku infrastrukturu, poput morskih luka i telekomunikacija. Nastojeći izbjeći sukobe s tako ključnim partnerom, Kijev se čak prošle godine suzdržao tijekom glasanja u UN-u o osudi kineskog progona ujgurske muslimanske manjine. Iako su dužnosnici EU-a i NATO-a prošlog mjeseca reagirali krajnje skeptično na kineski plan u 12 koraka za okončanje rata u Ukrajini, sam Zelenski naglasio je da je spreman ostaviti otvorenu mogućnost za dijalog pod vodstvom Kine.

'Mislim da to što je Kina počela govoriti o Ukrajini nije loše. Ali pitanje je što slijedi nakon riječi', rekao je Zelenski na konferenciji za medije u Kijevu, dodavši: 'Mislim da neki od kineskih prijedloga poštuju međunarodno pravo i mislim da možemo raditi na tome s Kinom. Zašto ne? Naš cilj je okupiti mnoge oko sebe kako bismo izolirali jednu Rusiju.'

Ovaj pogled na Kinu kao potencijalnog mirovnog posrednika ozbiljno je podijelio mišljenja. Mnogi kritičari primjećuju da je glavni cilj Kine održavanje strateškog saveza s Rusijom, što joj može pomoći da bude protuteža demokratskom Zapadu. Komercijalni problemi i njezin imidž kao posrednika na drugom su mjestu. Oleksandr Merežko, šef odbora za vanjsku politiku ukrajinskog parlamenta, rekao je za Politico da se ne čini vjerojatnim da će Peking ikako utjecati na Moskvu 'jer ne želi zaustaviti Putina'. Peter Stano, glasnogovornik vanjskih poslova EU-a, također sumnja u mogućnosti Kine da bude pošten posrednik.

'Kina odbija priznati tko je agresor, a tko žrtva. Peking stavlja Rusiju na istu razinu s Ukrajinom, koja je pod brutalnim, nezakonitim napadom, čime se krši Povelja UN-a; točno ista povelja za koju Kina tvrdi da je štiti', rekao je Stano na brifingu.

'Svatko je dobrodošao posredovati za mir. Ali prije svega, to moraju prihvatiti dvije uključene strane', dodao je. Nasuprot tome, Vita Golod, predsjednica odbora Ukrajinskog udruženja sinologa, ustvrdila je da bi Peking mogao odigrati korisnu ulogu.

'Kina treba Europu. A sada to može pokazati pozitivnim utjecajem. Može stvoriti sliku posrednika u ovom ratu, baš kao što je Peking bio posrednik u iransko-saudijskom sukobu i postao pravi mirotvorac', rekla je za Politico. Kina ima luksuz dopustiti si da zatvori oči pred prošlim sukobima s Ukrajinom, što obično dugo traje, rekla je.

'Ovog puta Kina shvaća da će, ako uspije učiniti ono što SAD nije uspio, učvrstiti svoj utjecaj u Europi. A Kina sada stvarno treba Europu', kaže Golod.

Problemi s motorom

Doista je bilo bolnih točaka u odnosima Ukrajine i Kine proteklih nekoliko godina. Najozbiljniji sukob dogodio se zbog MotorSicha, najvećeg ukrajinskog proizvođača zrakoplovnih motora kojeg su Kinezi pokušali kupiti. Međutim zapadni saveznici Ukrajine, uključujući Sjedinjene Države, taj su dogovor smatrali sigurnosnom prijetnjom i vladao je strah da će ključna vojna tehnologija pasti u ruke Pekinga. Godine 2017. kineska tvrtka Skyrizon Aviation i MotorSich zatražili su od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Ukrajine (AMCU) da odobri njihovo spajanje. No povjerenstvo je odbilo dogovor, a državna sigurnost zaustavila spajanje.

Godine 2020., kada je Skyrizon podnio još jedan zahtjev AMCU-u, ukrajinska vlada naredila je nacionalizaciju MotorSicha. Ali ubrzo se predomislila, ostavivši proizvođača motora u neizvjesnosti. Kao odgovor, kineski ulagači podnijeli su tužbu međunarodnom sudu za povrat 3,5 milijardi dolara od Ukrajine, vjerujući da je Kijev prekršio sporazum o zaštiti ulaganja iz 1992. godine. Godine 2021. Skyrizon je također podnio tužbu protiv Ukrajine u Haagu, zahtijevajući da plati 4,5 milijardi dolara odštete.

'To je bio posao dviju privatnih institucija i dalo se to lijepo riješiti. Ali naša je vlada uključila SBU... Sada je to stvar države, a situacija je postala još gora', rekla je Golod. Trenutno su ukrajinski diplomatski odnosi s Kinom pali na kriznu razinu, kaže Merežko iz Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta. Primijetio je da dok većina zemalja nastoji izolirati Rusiju, Kina produbljuje veze s državom agresorom u mnogim područjima, pretvarajući Rusiju od mlađeg partnera u vazalnu državu.

'A to će sigurno imati posljedice za Ukrajinu i politiku Kine prema Ukrajini. Osim toga, Ukrajina je jasno izabrala put euroatlantskih integracija, što je suprotno od razvoja odnosa s Kinom. Na strani smo slobodnog demokratskog svijeta, a ne na strani autoritarnih režima', rekao je Merežko. Ipak, iako je gajio malo nade u stvarnu pomoć Kine, nazvao je pametnim ukrajinski diplomatski pristup toj državi.

'Postoji strah da će Peking, ako počnemo oštrije kritizirati Kinu, iskoristiti to kao izgovor za jačanje pomoći Rusiji, pa čak i za početak pružanja vojne pomoći', poručuje Merežko.

Na tankom ledu

Od izbijanja rata Kina je samo na riječima proglasila svoju neutralnost i suzdržala se pri glasanju o rezolucijama o Ukrajini u UN-u. Politička temperatura nedavno je porasla, a američki državni tajnik Antony Blinken optužio je Peking da razmatra isporuku oružja Rusiji. No dok je Washington zauzeo tvrd stav o tome i pokušava naći razloge za sankcije protiv Pekinga u slučaju potvrđenih isporuka oružja, Ukrajinci zauzimaju vrlo diplomatski pristup.

Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik Zelenskog, rekao je za Politico da Ukrajina 'nema jasnu viziju u pogledu sankcija Kini'. Ipak, iako je prorusko stajalište Pekinga očito jer se Kina, primjerice, snažno zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, Serhij Herasimčuk, zamjenik izvršnog direktora u nevladinoj organizaciji Vijeća za vanjsku politiku, rekao je da su neki elementi kineskog mirovnog plana ipak potaknuli interes u Ukrajini.

'Naravno, to nije mirovni plan. Neki od stupova su proruski', rekao je Herasimčuk. 'Ali drugi su važni. Možemo ih koristiti za rješavanje vlastitih sigurnosnih problema', nastavio je. Naglasio je pitanje nuklearne sigurnosti kao takvu točku, u sklopu koje se 'može govoriti o jamstvima da Rusija neće upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine. Ili razgovarati o demilitarizaciji nuklearne elektrane Zaporižja'.

Ukrajina bi također mogla imati koristi od kineskog posredovanja u pitanjima sigurnosti hrane jer bi to moglo pomoći u proširenju crnomorske inicijative za prijevoz žitarica. Trenutno je Kina glavni uvoznik ukrajinskog žita i ono dolazi kroz tri koridora u aranžmanu UN-a.

'Kina potencijalno može izvršiti pritisak na Rusiju da dosta produži inicijativu i potencijalno je proširi na luku Mikolajiv', istaknuo je Herasimčuk. Ipak, ustvrdio je da bi Ukrajina trebala biti oprezna u 'udvaranju' Pekingu i obratiti posebnu pozornost na to koji bi mogli biti pravi strateški ciljevi Kine.

'Nisam siguran da ukrajinsko vodstvo razumije interese Kine. Bilo bi naivno očekivati da će ona posredovati u ruskom ratu bez šireg konteksta kineskih interesa', rekao je.