Carinski podaci do kojih je došao Politico otkrivaju izravne pošiljke kineskih jurišnih pušaka u Rusiju, kao i pošiljke bespilotnih letjelica i pancirki koje su išle preko Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata
Kineske tvrtke, uključujući onu povezanu s vladom u Pekingu, poslale su u Rusiju 1000 jurišnih pušaka i opreme koja bi se mogla koristiti u vojne svrhe, uključujući dijelove bespilotnih letjelica i pancirne prsluke, prema carinskim podacima do kojih je došao Politico.
Pošiljke su slane između lipnja i prosinca 2022., na osnovi podataka koje je dostavio ImportGenius, agregator carinskih podataka. China North Industries Group Corporation Limited, jedan od najvećih proizvođača u državnom vlasništvu, poslao je puške u lipnju 2022. ruskoj tvrtki Tekhkrim, koja također posluje s državom i vojskom. Za puške CQ-A, izrađene po uzoru na M16, ali označene kao 'civilne lovačke puške' u podacima, prijavljeno je da ih koristi paravojna policija u Kini i oružane snage od Filipina do Južnog Sudana i Paragvaja.
Rusiji su u dvanaest navrata isporučeni dijelovi za bespilotne letjelice te više od 12 tona kineskih pancirnih prsluka, poslanih preko Turske, krajem 2022. Iako carinski podaci ne pokazuju da Peking prodaje veliku količinu oružja Moskvi, osobito da bi pomogao njezinim ratnim naporima, otkrivaju da Kina opskrbljuje ruske tvrtke prethodno neprijavljenom opremom 'dvostruke namjene' - komercijalnim artiklima koji bi se također mogli koristiti na ratištu u Ukrajini.
Da-Jiang Innovations Science & Technology Co., kompanija također poznata kao DJI, poslala je dijelove dronova, baterije i kamere, preko Ujedinjenih Arapskih Emirata malom ruskom distributeru u studenom i prosincu 2022. DJI je kineska tvrtka koja je pod američkim sankcijama od 2021. zbog opskrbe kineske države bespilotnim letjelicama za nadzor ujgurske manjine u zapadnoj regiji Xinjiang.
Trenutno nema informacija o tome koristi li Rusija spomenute puške na bojnom polju, a tvrtka Tekhkrim nije odgovorila na upit Politica, kao ni DJI, čiji su dronovi mjesecima primjećivani na bojnom polju. Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu priopćilo je da je Peking 'predan promicanju pregovora za mir' u Ukrajini.
'Kina nije stvorila krizu. Nije strana u krizi i nije opskrbljivala oružjem nijednu stranu u sukobu', rekao je glasnogovornik veleposlanstva Liu Pengyu. Upitan o podacima do kojih je došao Politico, poljski veleposlanik pri EU Andrzej Sadoś rekao je da 'zbog mogućih vrlo ozbiljnih posljedica takve informacije treba odmah provjeriti'. Iako su zapadne sankcije ometale sposobnost Moskve da uvozi sve od mikročipova do suzavca, Rusija još uvijek može kupovati zalihe koje podržavaju njezine ratne napore od 'prijateljskih' zemalja. Stručnjaci kažu da je teško pratiti prodaje li se oprema dvostruke namjene dopremljena iz Kine kupcima koji tu tehnologiju namjeravaju koristiti u civilne ili u vojne svrhe.
'Izazov s opremom dvojne namjene je taj što sustav kontrole izvoza koji imamo mora uzeti u obzir i mogućnosti komercijalne prodaje, kao i vojnu upotrebu određenih predmeta', rekao je Zach Cooper, bivši pomoćnik zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost za borbu protiv terorizma u Vijeću za nacionalnu sigurnost. U slučajevima u kojima Kremlj žudi za specifičnom tehnologijom proizvedenom samo u SAD-u, EU ili Japanu, postoje lukavi načini da Moskva izbjegne sankcije, što uključuje kupnju opreme od posrednika koji se nalaze u zemljama s dobrim trgovinskim odnosima i sa Zapadom i s Rusijom.
Rusija je u prosincu prošle godine uspjela uvesti gotovo 80 tona pancirki vrijednih oko 10 milijuna dolara, prema carinskim podacima ImportGeniusa. Te pancirke proizvela je turska tvrtka Ariteks i većina je uvezena izravno iz Turske, iako je dio pošiljki u Rusiju stigao preko Ujedinjenih Arapskih Emirata. Rusija je također uvezla pancirke od kineske tvrtke Xinxing Guangzhou Import & Export Co.
Trgovinski podaci također pokazuju da je ruska državna tvrtka Rosoboronexport od 2022. godine uvozila mikročipove, uređaje za termoviziju i rezervne dijelove, poput plinskoturbinskog motora, iz raznih zemalja, od Kine do Srbije i Mjanmara. Predmeti dvostruke namjene također bi mogli biti način da Kina tiho poveća svoju pomoć Moskvi, a pritom izbjegne odmazde kojima su dužnosnici u Washingtonu i Europi prijetili posljednjih tjedana ako nastavi sa slanjem oružja ruskoj vojsci.
Peking i dalje negira da pojačava podršku Rusiji. Međutim nekoliko najviših dužnosnika nedavno je otputovalo u Moskvu. Očekuje se da će se i predsjednik Xi Jinping pojaviti ondje u sljedećih nekoliko tjedana. Kina je nedavno predstavila mirovni prijedlog u 12 točaka za zaustavljanje rata u Ukrajini, iako su ga zapadni čelnici kritizirali zbog dvosmislenosti i nedostatka detalja o potrebi povlačenja ruskih trupa.