Jelena Gašpar, apsolventica komunikologije na Hrvatskim studijima, u razgovoru za tportal, u sklopu dossiera 'Što je nama naša EU dala', govori koliko strpljenja treba za pokretanje jednog studentskog projekta, objašnjava tko je kriv za situaciju u kojoj se našla Hrvatska i otkiva što je po njezinu mišljenju konkretno donio ulazak Hrvatske u EU
'Nisam bila pretjerano optimistična pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer je Hrvatska je potpuno nesređena država, a nije ni da u EU cvjetaju ruže, tako da me malo bilo strah kako ćemo se prilagoditi', kazala je odmah na prvu ovu studentica komunikologije. Njezin je oprez bio opravdan. Ubrzo nakon ulaska počeli su se otkrivati brojni problemi na koje se nije računalo u pristupnim pregovorima. 'Pokazalo kako je znatno prije neke stvari trebalo srediti i definirati zakonom. Znači ušli smo nespremni? 'Definitivno smo ušli nespremni', slaže se Jelena.
Objašnjava kako nije ona bila protiv ulaska Hrvatske u EU, jer je svjesna kako od pridruživanja možemo imati koristi kao država i društvo, ali ulazak nije stigao u pravom trenutku. Previše se žurilo. Jesu vam se onda ispunila očekivanja ili možda strahovi? 'Nije da sam bila u strahu. Znam da meni kao mladoj osobi nudi ulazak u Hrvatske u EU nudi više prednosti nego nedostataka, ali kad gledam problematiku u cjelini, to i nije tolika prednost', mišljenja je ta apsolventica komunikologije. Sve je gora situacija i kod nas i Europi, tako da je i dalje skeptična i ne vidi nikakav poseban razlog zbog kojeg bi mogla reći: 'Vau, bravo što smo ušli u Europsku uniju.'
Jesu li se pojavili neki novi programi na fakultetu, možda program razmjene studenata Erazmus koji se nije provodio u punom formatu? Jelena Gašpar kaže da je Erasumus na Hrvatskim studijima i prije dobro funkcionirao i sve više ljudi se prijavljuje za sudjelovanje u projektu. 'Što je dobro', smatra. Po čemu se danas razliku život u Hrvatskoj u odnosu na onaj od prije godinu dana zahvaljujući Europskoj uniji? Lakša putovanja? Što se tiče mladih, dolazak Ryanaira i drugih europskih kompanija pozitivna je stvar. 'Da možeš otići van za 30 eura i vidjeti malo svijeta, maknuti se iz Hrvatske, vidjeti kako je negdje drugdje i otići bilo kamo s osobnom. Što je 500 kuna manje na putovnicu. To su neke dobre stvari', govori sa smiješkom Jelena. Ali, nastavlja, da se nešto posebno značajno dogodilo i promijenilo nije.
USPJEŠAN PROJEKT
Možete li navesti neki primjer iz vlastitog iskustva na kojem ste primijetili da je Hrvatska ušla u EU? 'S obzirom da radim na portalu studentski.hr koji je studentski projekt, ulazak u EU nam je omogućio da se prijavljujemo na natječaje koji nam prije nisu bili dostupni i da apliciramo za sredstva koja nam mogu pomoći', kaže studentica komunikologije.
Objašnjava kako u Hrvatskoj takvih natječaja gotovo da i nema. 'Imate svega tri, četiri natječaja na koja se možete prijaviti', objašnjava. Prema njezinim iskustvima temeljenim na radu na studentskom portalu, danas kada je Hrvatska članica Europske unije mnogo je lakše ostvariti suradnju s ljudima u inozemstvu. Posljedično jednostavnije je organizirati međunarodnu konferenciju ili prijaviti projekt. 'Na kraju lakše ćeš otići negdje i tebi će doći ljudi sada kad nema granica, sada kad je Hrvatska dio Europske unije', kaže nam ambiciozna apsolventica komunikologije.
Kako je uopće pokrenut projekt pokrenuli studentski.hr? 'Dva prijatelja došla su na ideju, a onda se okupila grupica nas i krenuli smo u realizaciju. Od ideje do realizacije bilo je potrebno oko godinu i pol dana', ispričala je Jelena. Portal je s radom krenuo prije pola godine i sada imaju već 100 suradnika - novinara, lektora, djelatnika u marketingu… 'Super je, ima ljudi iz svih dijelova Hrvatske i praktički pokrivamo sve sveučilišne gradove. Odlična praksa i iskustvo. Projekt koji nije mala stvar', pohvalila se Gašpar.
NITKO NAS NIJE TJERAO U EU
Vratimo se opet na europske teme. Kako komentirate sudbinu koja je zadesila istarski pršut, teran i prošek nakon ulaska u Europsku uniju? 'Meni je to tragično i ne mogu vjerovati da smo se doveli u takvu situaciju, ali smo krivi sami', izričita je. Pokazalo se da odgovorni ne cijene ono što imamo za razliku od 'malih ljudi'. 'To što se dogodilo s pršutom i prošekom je katastrofa! A krivi smo sami. Nije nama nitko drugi kriv. Da smo zaštitili na vrijeme i kako spada, ne bi nam nitko ništa mogao napraviti', detektirala je problem apsolventica na Hrvatskim studijima.
Kako se i je li uopće ulazak u EU reflektirao na studiranje? 'Apsolventica sam i što se tiče studija, tu nema razlike. Studiramo po bolonji i dalje, sve je isto. Eventualno što se tiče studentskih razmjena, neki fakultet više, neka prilika više', kratko je objasnila. Što se tiče posla koji radi na portalu, tu se je reflektiralo, kaže, u vidu drugačijih programa u Agenciji za mobilnost i natječaja. 'Otvara se više mogućnosti, širina i slično. S te strane mi je to dobro', kaže.
A možete li pobrojati pozitivne ili negativni učinke ulaska u EU? 'Negativni čak i nisu pitanje Europske unije, nego nas kao društva, jer nam ništa nije nametnuto. Mi smo svojevoljno ušli u EU. Greške koje se primjećuju sami smo napravili jer nismo sređena država na mikrorazini i kad ulaziš u nešto veliko, možeš očekivati da će te takav sustav progutati ako nisi spreman, mišljenja je Jelena. Kaže da se nama to s nekim stvarima dogodilo. Kad bi sumirala, ne može reći da je nešto zbog Europske unije lošije ili bolje. 'Kad je nama zbog nas ovako kako jest', zaključuje.
PLENKOVIĆ NAJPRISTUPAČNIJI STUDENTIMA
Jeste li možda zapazili rad hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu? 'Istina je da to ne pratim previše, ali s obzirom na to da radim u studentskom mediju imali smo priliku razgovarati s nekim hrvatskim eurozastupnicima i kontaktirati njihove asistente. Ali samo zbog posla na portalu', odgovara. Obraćaju li se oni studentskoj populaciji? 'Od svih hrvatskih eurozastupnika meni je najpoznatiji Andrej Plenković', kaže i objašnjava kako su s portala imali priliku intervjuirati njegove asistente.
To su studenti koji su dobili priliku za praksu. Čak smo i njega intervjuirali i čovjek nam je odgovorio na sva pitanja', govori Gašpar. Prema njezinu mišljenju, studenti nisu dovoljno informirani o Europskoj uniji i odlično je kada imaš priliku da ti netko tko je mjerodavan i bavi se tom problematikom odgovori i razjasni nedoumice. Plenković je, kaže, organizirao i tribine o EU-u po fakultetima i smatra da je to primjer dobrog pristupa prema mladima.
Očekujete li neko poboljšanje koje će se dogoditi u Hrvatskoj zbog ulaska u EU? 'Ja sam vječni optimist, ali neko konkretno poboljšanje', zastala je na trenutak i dodala 'kamo sreće'. Svi čekaju da s neba padne novac iz europskih fondova da nam bude bolje? 'Mi možemo iskorištavati novac iz natječaja naše države i Europske unije već godinama, pa to nitko ne radi i to je žalosno. Sada se odjednom svi uzdaju da će doći novac iz Europske unije, što je po meni glupost', rezolutna je. Kaže da je dobro to što mladi preko Agencije za mobilnost mogu financirati svoje projekte.
'Nama je za studentski.hr Agencija za mobilnost također dala dio novca kad smo krenuli, ali 90 posto drugih ne zna za takve mogućnosti', zaključila je apsolventica komunikologije Jelena Gašpar.