Pero Ćorić otkrio je da je cilj HSP AS-a u narednom mandatu u Hrvatski sabor postaviti križ veličine tri metra. Uzor su mu Poljaci koji su u svoj parlament postavili križ. Kosi li se Ćorićeva ideja i ima li uopće veze s idejom starčevićanstva, budući da je Ante Starčević bio žestoki pobornik odvajanja crkve od države, pitali smo Stevu Đuraškovića, poslijedoktoranda na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG-u) gdje predaje Suvremenu hrvatsku političku povijest, Povijest hrvatskih političkih ideja i Politike povijesti
'Starčević je, prije svega, bio žestoki pobornik ideja Francuske revolucije, preciznije onih koje bismo današnjim pojmovima čak mogli označiti kao 'radikalno lijeve' u tom vremenu', kaže Đurašković. Naime, nastavlja, teorijski uzor Starčevićevim političkim idejama bio je nauk Jeana-Jacquesa Rousseau. Starčević je, objašnjava Đurašković, od njega baštinio pogled na crkvu kao na kočničara modernizacijskih nacionalno-integracijskih procesa te mišljenje kako je vjersko uvjerenje pojedinca stvar privatnosti. Uz to, objašnjava dalje, Starčević je gledao na hrvatstvo kao politički pojam, a ne kao etnički pa bi po tome, npr., crnac ako je privrženik hrvatskog državnog prava i pobornik samostalnosti bio jednako Hrvat kao i Pero Ćorić. 'Po svemu tome možemo reći da HSP dr. Ante Starčević nema veze s izvornim starčevićanstvom', poručuje Đurašković.
Međutim, to je statički, redukcionistički pogled na političke ideje, govori nam Đurašković, političke ideje nikad nisu statične, one kroz protok vremena permutiraju i mijenjaju se. 'Stoga, naravno da HSP AS nema ništa ili jako malo sa Starčevićem, kao što, npr., CDU ima jako malo s njemačkim konzervativcima 19. stoljeća. 'Tu je pozivanje na osnivača - u ovom slučaju Starčevića - čisto stvar političke simbolike', mišljenja je poslijedoktorand s FPZG-a.
Što se tiče ideje o postavljanju križa u Hrvatski sabor, Đurašković kaže da je legitimno pravo bilo koje stranke da to zahtijeva, a druga je stvar kako će se država kao sekularna politička tvorevina odvojena od Crkve ponašati prema tom zahtjevu. 'Stoga, ne bih Ćorićev zahtjev uzeo za alarmantan. Tim više što moram reći da u Austriji i nekim većinski katoličkim njemačkim saveznim državama, kao npr. u Bavarskoj, gdje je katolicizam kao politička tradicija i aspekt identiteta vrlo jak, raspelo je prisutno na zidovima i javnih i privatnih institucija. Istovremeno, te države kotiraju vrlo visoko kao pravne države liberalne demokracije', objašnjava Đurašković.
'Međutim', nastavlja Đurašković, 'meni je tu interesantno kako se Pero Ćorić sjetio ideje raspela nakon posjeta Poljskoj, a nije mu to palo na pamet nakon posjeta, recimo, Austriji ili Bavarskoj, po čemu bi se dalo zaključiti da po dotičnim zemljama nije ni hodao. Stoga je, po meni, bijedno, a i politički alarmantno da inspiracija za raspelo dolazi iz simboličkih politika radikalno-desne stranke kao poljski Zakon i pravda, a ne iz ideološkog paketa Kršćansko-demokratske unije (CDU-a) Angele Merkel, ili bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU-a) ili austrijske Narodne stranke (OVP-a)'. 'Međutim, od dotičnog gospodina koji je prije nekih dva mjeseca prozvao jednog člana Mosta, koji to po starosti uopće ne može biti, da je suradnik KOS-a, svašta se može očekivati', zaključio je Đurašković.