Na jučer održanom okruglom stolu u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava o zločinima i procesuiranju zločina koje su počinili neki

pripadnici pričuvne jedinice policije pod vodstvom Tomislava Merčepa, sudjelovali su aktivisti za ljudska prava, žrtve i članovi obitelji žrtava, veterani, predstavnici institucija pravosuđa i Vlade i drugi građani.

U uvodnoj riječi, Mario Mazić iz Inicijative istaknuo je kako mladi ljudi ne smiju biti odgajani u društvu koje tolerira zločine. Naglasio je poseban značaj slučaja Merčep za razumijevanje politike hrvatskog državnog vrha 90-ih.

'Merčepova je postrojba činila zločine. Državni vrh je za ove zločine znao. Nije učinio ništa kako bi ih spriječio ili sankcionirao. Ovi zločini su pojedincima donijeli ugled i poštovanje. Ovo navodi na zaključak da je tadašnji državni vrh pod vodstvom Franje Tuđmana imao i zločinačke namjere; da zločini nisu bili usputne pogreške, već dio strategije', istaknuo je Mazić.

Svjedoci zločina

Na okruglom stolu posvećenom slučaju Merčep svoja su tragična iskustva s nekim pripadnicima Merčepove postrojbe ispričali Đorđe Gunjević iz Pakraca, koji je Pakračku poljanu nazvao sabiralištem za iživljavanje, te starica (74) iz Vukovara (koja je zbog straha zamolila da se javno ne iznosi njezino ime) čiji je suprug 1991. nestao kad se vraćao kući s posla.

Nakon njihovih potresnih izlaganja, prof. Žarko Puhovski je istaknuo kako zanemarivanje zločina, koje su pojedinci iz Merčepove postrojbe počinili, i unapređenje istih njihove zločine čini hrvatskim zločinima za koje svi građani imaju neku vrstu odgovornosti.

Iako je bio najavljen kao govornik, novinar Saša Kosanović nije mogao sudjelovati na ovom okruglom stolu, jer je dan prije saznao da je Merčep protiv njega podigao tužbu te da ne smije govoriti o ovom slučaju.

Daljnja se diskusija bavila procesuiranjem te je predstavnica DORH-a Davorka Radalj istaknula kako DORH provodi izvide te kako MKSJ nije Hrvatskoj dostavio gotovu i uređenu dokumentaciju, već CD-e s video i pisanim materijalima.

U diskusiji su sudjelovali i bivši pripadnici postrojbe koju je vodio Merčep, koji su protestirali, jer su imali dojam da sudionici skupa generaliziraju kada koriste termin 'merčepovci'.

Puhovski im je objasnio kako su taj termin uvriježili upravo pripadnici te postrojbe koji su javno istupali i govorili o zločinima koje su činili. Bivši pripadnici ove postrojbe su nakon nekoliko minuta žučne rasprave napustili skup.

Glavni zaključci skupa su da zločini trebaju biti do kraja procesuirani, krivnja individualizirana, a institucije trebaju pojačati rad na otkrivanju sudbine nestalih.

Na skupu je predstavljena i inicijativa za imenovanje ulice ili parka u zagrebačkom naselju Trešnjevka po obitelji Zec. Iz Inicijative su naglasili kako su ovo imenovanje najavili Gradskoj koordinaciji za ljudska prava i Odboru za imenovanja od čijih su čelnika dobili obećanje da će to pitanje staviti na dnevni red Skupštine.