'Navodno postoje samo dvije stranke, koje poručuju da nitko osim njih nema šanse, a mi poručujemo - njihovo je vrijeme prošlo', tim je riječima donedavni HDZ-ovac Milan Kujundžić u subotu predstavio svoju novu stranku - Hrvatska zora stranka naroda.

No iako se Kujundžić nada svojom strankom ponuditi neki tzv. treći put, analitičari mu za to ne daju previše šanse.

'Mislim da je to unaprijed propali projekt, bez obzira na ugled koji Milan Kujundžić ima. Kao prvo, Karamarko se pokazao organizacijski jako sposoban i drži stranku na okupu, pa Kujundžić nije uspio pridobiti HDZ-ove članove. Osim toga, zahvaljujući promjenama nakon skupljanja potpisa za referendum o braku, došlo je do ideologizicije na lijeve i na desne, pri čemu će se i birači jedne i druge stranke ipak prikloniti stožernim strankama. Kao treće, u Hrvatskoj ionako ima previše stranaka i prijezira građana prema strankama, tako da mantra 'mi smo drugačiji' više ne prolazi kod građana', pojasnio je za tportal politički analitičar Žarko Puhovski.

Podsjetimo, netom prije osnivanja nove stranke Kujundžić je prije nešto više od mjesec dana napustio HDZ. Tada se žestoko obrušio na svoju sada već bivšu stranku iako je u njoj bio član više od dva desetljeća. 'Odustali su od najviše razine demokracije – 'jedan član, jedan glas' i time ubili stranku do kraja. Na sceni je interesna, ne i demokratska zajednica. Neka prestanu bacati prašinu u oči. Odlazim ponosan i uspravan, a svakoga mogu pogledati u oči. Međutim, zbog osobnih afiniteta i radnji koje rade, drugi smo svjetovi', poručio je prije mjesec dana Kujundžić.

Iako je u HDZ-u bio niz godina, u javnosti i među članovima HDZ-a profilirao se tek prošle godine kada se kandidirao za predsjednika HDZ-a i na kraju, u drugom krugu, od Karamarka izgubio samo za 111 glasova.

Osim toga, bio je ravnatelj KB Dubrava, potpredsjednik Programskog vijeća HRT-a, nekad je bio šef Hrvatskog liječničkog sindikata, a 2004. i 2005. pomoćnik ministra zdravstva dok je na čelu tog resora bio Andrija Hebrang.

Javnosti je poznata i epizoda kada je 2003. u Španjolskoj posjetio grob Ante Pavelića. 'Bio sam na mnogim grobovima od Egipta, Grčke, Rima, Francuske i Rusije. Tko je bio na kojemu grobu - držim da je to nešto što današnjem narodu ne znači ništa. Bila je to čista znatiželja. Kad sam se našao na medicinskom kongresu u Madridu, posjetio sam i taj grob. Ante Pavelić je jedna povijesna hrvatska osoba, nažalost nesretna. Čista je znatiželja jednog intelektualca vidjeti i taj grob', pojasnio je Kujundžić kada se taj događaj počeo propitivati u vrijeme kampanje na HDZ-ovim izborima.

Kujundžićeva nova stranka snagu tek mora pokazati na predstojećim izborima, no povijest je pokazala da stranke HDZ-ovih disidenata, uz iznimku Glavaševog HDSSB-a, nisu bile pretjerano uspješne.

Prvi disidenti bili su Josip Manolić i Stjepan Mesić, koji su 1994. napustili HDZ i osnovali Hrvatske narodne demokrate (HND). Stranka na izborima 1995. nije osvojila nijedno zastupničko mjesto, a Mesić je uskoro prešao u HNS te kasnije postao predsjednik RH, u dva mandata.

HDZ je napustio i Tomislav Merčep, koji je 1997. osnovao Hrvatsku pučku stranku (HPS). S tom strankom sudjelovao je na parlamentarnim izborima 2000. i predsjedničkim izborima 2005, ali bez uspjeha osim djelomično na lokalnoj razini. HPS danas praktički ne postoji, a Merčepu se sudi zbog optužbe za ratne zločine iz 1991. godine.

Nakon HDZ-ovog izbornog poreza 2000. osnovan je i Demokratski centar (DC). Učinili su to bivši šef diplomacije Mate Granić i bivša savjetnica predsjednika Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt. Na izborima 2003. doživjeli su fijasko, osvojivši samo jedno zastupničko mjesto. Vodstvo stranke tada od Granića preuzima Škare-Ožbolt i sklapa koaliciju s HDZ-om, te postaje ministrica pravosuđa. S te funkcije 2006. ju je smijenio Ivo Sanader.

Sanader je neizravno odigrao i veliku ulogu u osnivanju Hrvatskog bloka – pokreta za modernu Hrvatsku. Naime, ta je stranka nastala nakon žestokog sukoba Sanadera i Ivića Pašalića, koji je kulminirao na HDZ-ovom unutarstranačkom saboru, na kojem je, prema tvrdnjama nekih pojedinaca, Sanader uz pomoć Glavaša 'ukrao' izbore.

HB na parlamentarnim izborima 2003. godine nije uspio ući u Sabor, a na izborima 2007. nastupio je kao dio koalicije desnih stranaka Jedino Hrvatska koja nije uspjela prijeći izborni prag. Ubrzo potom Ivić Pašalić napustio je politiku.

Jedini veći uspjeh ipak je imao Branimir Glavaš, koji je 2005. godine, nakon sukoba s Ivom Sanaderom, osnovao Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje (HDSSB).

Nakon što ga je Sanader iz HDZ-a izbacio pod optužbom da vodi autonomašku politiku, Glavaš je sa svojom nezavisnom listom osvojio relativnu većinu u Gradskom vijeću Osijeka te osječko-baranjskoj županijskoj skupštini. No pobjeda ipak nije bila slatka jer je nakon nekoliko mjeseci protiv Glavaša je pokrenuta istraga zbog sumnje za ratni zločin nad srpskim stanovništvom 1991. godine u Osijeku. Glavaš je 2010. presudom Vrhovnog suda kažnjen s osam godina zatvora zbog ratnog zločina.

HDSSB je unatoč tome što mu je osnivač završio u mostarskom zatvoru nastavio vladati Osijekom i Osječko-baranjskom županijom sve do nedavnih lokalnih izbora na kojima je doživio poraz u Osijeku, gdje je kandidat koalicije SDP-HNS-HSU Ivica Vrkić izabran za gradonačelnika.