Brijuni Rivijera je ključni politički projekt istarskog župana Ivana Jakovčića, na kojem se radi već godinama, i to u suradnji s Hypo bankom. Stoga ne čudi da se ovih dana i Jakovčićevo ime spominje u hrvatskom kraku Hypo-hobotnice, banke

koja svoju ekspanziju na Balkanu može zahvaliti i odličnim političkim vezama. Jörg Haider je bio taj koji je otvorio mnoga vrata Hypo banci, a konkretnim poslovima su se onda bavili sada uhićeni Kulterer te Günther Striedinger, nekad član uprave zadužen za Hrvatsku.

Kulterer je prije uhićenja u petak planirao preseliti svoj bečki ured, koji se trenutno nalazi na ekskluzivnoj adresi u prvom Bezirku (Kohlmarkt 1), na kojoj je policija već izvršila pretres. Zanimljivo je da se na istoj adresi, vrata do Kultererovog ureda, nalazi i sjedište firme Tecto koja je imala značajnu ulogu u kupnji zemljišta u Istri za projekt Brijuni Rivijera.

'Hypo Alpe Adria grupa, koju se predstavljali Kulterer i Striedinger, u Hrvatskoj je na kriminalan način došla do vrijednih zemljišta zahvaljujući bliskoj suradnji s pojedincima iz politike. Radilo se u dva koraka da bi se došlo do zemljišta po smiješno niskim cijenama na istarskoj obali, uz obećanje da će na tom području naknadno biti dozvoljena gradnja', citira Der Standard dokumente hrvatskih istražitelja koje ima u posjedu.

Konkretno, riječ je o 347 tisuća kvadratnih kilometara nedirnute obale koja se nalazi u blizini Vodnjana, koje je po smiješno povoljnoj cijeni od 5,12 eura kupila tvrtka Darja, te o 751 tisući kvadratnih kilometara po cijeni od 7,35 eura po kvadratnom kilometru, što je pak kupila firma AB Maris. Obje firme su u trenutku kupnje zemljišta imale sljedeću vlasničku strukturu: 50 posto imala je Hypo banka, 25 posto klagenfurtski odvjetnik Gerhard Kucher i 25 posto već spomenuti Tecto, najbliži susjed trenutnog Kultererovog ureda. Kompleksna vlasnička struktura i množenje firmi imalo je za cilj sakriti kriminalne radnje, smatraju austrijski istražitelji.

Istrage vezane za Hypo banku se polako iz Njemačke i Austrije šire i na Srbiju, gdje se pokušava razjasniti kako su troškovi gradnje stambenog kompleksa u Novom Beogradu narasli od planiranih 150 milijuna eura na 230. Za planiranje tog projekta zadužena je - Hypo banka.