Sanader je nakon dvije osuđujuće presude u slučaju Hypo, koje su pale na višim instancama, danas na ponovljenom, trećem suđenju oslobođen za ratno profiterstvo, odnosno za uzimanje provizije (3,6 milijuna kuna) od spomenute banke. Bilo je to u vrijeme u kojem je Sanader bio zamjenik ministra vanjskih poslova, dakle krajem 1994. i početkom 1995. godine, nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava.

Uskok je najavio žalbu na presudu, a Sanaderovi odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanović tvrde da Uskokove tvrdnje o počinjenju kaznenog djela nikad nisu dokazane. Uz spomenuto, Sloković je kazala da će ići na objedinjenje kazni, ali nije htjela spekulirati kada bi Sanader mogao izaći na slobodu. Istaknuli su kako smatraju da sve izrečene kazne ne mogu prijeći 15 godina.

'U svakom slučaju, pokušat ćemo dobiti u obnovi da su sva djela počinjena u istom svojstvu, uvjetima, a to bi značilo da se kazna može smanjiti na do 12 godina', kazala je Sloković, dodavši da su zatražili objedinjenje dviju presuda i da će sada tražiti objedinjenje s trećom. Podsjetimo, Sanader je u zatvoru od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.

Sredinom listopada 2021. najviši sud djelomično je potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 milijuna kuna, a Sanaderu je kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora. Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je on zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, a nedostupni Hernadi kažnjen je s dvije godine zatvora. Najviši sud je jedinu oslobađajuću presudu Sanaderu, kojom je s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen optužbe o prodaji jeftine struje Ježićevom Diokiju na štetu HEP-a, potvrdio sredinom studenoga 2021.

Slučaj Planinska

U slučaju Planinska Sanader je osuđen za primanje 17,5 milijuna kuna provizije nakon što je država za njegova premijerskog mandata otkupila zgradu u zagrebačkoj Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova zastupnika i vlasnika mesne industrije Stjepana Fiolića. Potonji je na suđenju priznao da je Sanaderu u njegovu vilu u Kozarčevoj odnio deset milijuna kuna i milijun eura u kartonskoj kutiji za hrenovke. Zgradu njegove tvrtke otkupilo je ministarstvo na čijem je čelu bio Petar Čobanković, a on je i prije suđenja priznao nedjelo te je osuđen na društveno koristan rad koji je odradio guleći krumpire. Uz njih je u aferi Planinska osuđen Mladen Mlinarević, za kojeg je na suđenju utvrđeno da je izradio uvećanu procjenu vrijednosti Fiolićeve zgrade prije nego što ju je kupilo Čobankovićevo ministarstvo.

Afera Fimi media

U slučaju Fimi media Sanader se pred sudom našao zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki. Uz njega, na optuženičkoj klupi sjedili su danas pokojna Nevenka Jurak, vlasnica agencije Fimi media, HDZ-ov rizničar Mladen Barišić, pravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine i 10 mjeseci zatvora, blagajnica Branka Pavošević, osuđena na jedinstvenu kaznu od godinu i četiri mjeseca, HDZ je osuđen na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun, a Ratko Maček, glasnogovornik Vlade i HDZ-a, na kraju je oslobođen optužbe.

Slučaj INA-MOL

U aferi primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Sanadera se teretilo da je s Hernadijem dogovorio da će za mito od deset milijuna eura osigurati zaključenje neosnovanih izmjena ugovora koji se odnosi na Inu, a u kojoj država ima vlasnički udio. Tim izmjenama ugovora trebalo se omogućiti mađarskom MOL-u prevladavajući utjecaj nad domaćom naftnom kompanijom. Dogovorili su i sklapanje ugovora o izdvajanju nerentabilnog plinskog poslovanja iz domaće naftne kompanije te ga je u cijelosti trebala preuzeti Hrvatska. Hernadi je kao protuuslugu za zaključenje ovih ugovora Sanaderu osigurao isplatu od 10 milijuna eura. Isplata je bila dogovorena kroz zaključenje fiktivnih ugovora o savjetodavnim i drugim uslugama tvrtki Roberta Ježića. Na račun Ježićeve tvrtke uplaćeno je pet milijuna eura, što je naknadno trebalo biti prebačeno Sanaderu, a da je riječ o novcu za mito, na sudu je potvrdio sam Ježić. Do uplate druge polovice iznosa mita, izvijestio je Vrhovni sud, nije došlo.