Zbog plana restrukturiranja HRT-a koji je prošlog petka Vlada odbila na sjednici zatvorenoj za javnost, na Prisavlju će uslijediti novi val otpuštanja honorarnih suradnika od kojih mnogi na javnom RTV servisu rade dugi niz godina.

Naime, Vlada je plan odbila iz nekoliko razloga, a prvi i osnovni je da brojka stalno zaposlenih koji bi trebali otići, njih 389 u periodu od 2011. do 2014. godine, nije zadovoljavajuća.

Što bi točno Banske dvore zadovoljilo, Vlada nije precizirala, ali ono što je nedvojbeno je da će, uz stotinjak honoraraca koji su otpušteni od kad je v.d. Ravnateljstvo HRT-a preuzelo kuću u prosincu 2009, uslijediti novi val otpuštanja.

Uz primjedbu na broj zaposlenih, Vlada je negativno mišljenje Planu dala i jer smatra da se restrukturiranje ne može provesti iz kredita, a kao problem je potenciran i porezni dug oko kojega se vodi spor na Sudu. Na HRT-u se opravdavaju da je brojka ljudi koji bi trebali ostati uključivala i rad na dva specijalizirana kanala koja bi pokrenuli u budućnosti.

No da kriteriji stručnosti, znanja, sposobnosti, koji bi valjda trebali biti na prvom mjestu kada se gleda kome otkazati suradnju, na HTV-u ne igraju glavnu ulogu, potvrđuje i slučaj novinara Josipa Oreča koji je, nakon devet godina rada u prikrivenom radnom odnosu, što honorarčenje nedvojbeno jest, otkaz dobio u treptaju oka iako su mu nadređeni urednici Denis Latin i Renato Kunić, bez da je on to tražio, četiri puta u posljednja dva mjeseca obećali stalno zaposlenje.

'Dok sam montirao prilog za 'Latinicu', koji je na kraju iz nje iz nepoznatog razloga izbačen, v. d. Informativnog programa Renato Kunić mi je rekao da više ne radim za HRT i da je on na mom mjestu ne bi započeti prilog ni završio u montaži. Rekao je i da mu je žao, ali da je, nažalost, naredba o otpuštanju honorarnih suradnika došla s vrha', kazao je Oreč.

Više od otkaza, koji mu je kaže HRT mogao dati u bilo kojem trenutku jer nije bio u stalnom radnom odnosu, šokirala ga je Kunićeva rečenica koja je uslijedila. A u njoj je šef IP-a brojao krvne zrnce.

'Kazao mi je da bi za mene bilo najbolje da sam pripadnik neke nacionalne manjine jer će se pri selekciji honorarnih suradnika koji će ostati paziti na to', istaknuo je Oreč i dodao da mu je, iako je prvotno imao Kunićevu dozvolu za ulazak na Prisavlje, i ona ukinuta i sad je samo može izdati ravnatelj HTV-a Mislav Stipić. Zbog svega što mu se dogodilo, Oreč razmišlja o povlačenju određenih pravnih poteza kojima bi se zaštitio.

Da pravila za sve nisu ista, potvrđuje i slučaj dviju honorarnih suradnica kojima je otkazana suradnja istoga dana kad i Oreču. No, za razliku od njega, njima nije zabranjen ulaz na Prisavlje, a u međuvremenu su, kako doznajemo, preraspoređene u druge redakcije.

Unatoč želji da nešto o više izrečenom doznamo od Kunića, njegov mobitel, kao i nebrojeno puta dosad, ostao je nijem.

Krešo Zubčić koji je ispred Sindikata novinara HRT-a zadužen za honorarne suradnike kaže da hrvatski Zakon o radu ne poznaje termin vanjskog/honorarnog suradnika i da kao takav uopće ne štiti ljude koji su u takvom statusu, ne svojom krivicom, godinama.

'Ima honoraraca koji rade i po 15 godina. Većini njih se godinama obećavalo stalno zaposlenje. Međutim, ljudima koji su na HRT-u godinama nije problem dokazati da su radili na sredstvima za rad koja pripadaju poslodavcima, što je pred sudom, ako se odluče na takav potez, jedan od važnijih dokaza. No, o tome hoće li netko prenuti spor pred sudom ili neće, odlučuje svatko za sebe, a sindikat im u tom slučaju može osigurati svu potrebnu infrastrukturu', zaključio je Zupčić.