Nakon što francuska krajnja desnica Nacionalna fronta u jučerašnjem drugom krugu lokalnih izbora zbog dogovora socijalista i republikanaca nije uspjela pobijediti ni u jednoj regiji, neki politički analitičari smatraju kako je Francuska ipak pokazala da nije sklona krajnje desnim opcijama. No unatoč formalnom porazu, Nacionalna Fronta ostvarila je povijesni uspjeh jer je prisilila birače da biraju metodom izbora manjeg zla što nije nepoznato ni u hrvatskom političkom sustavu
Nakon povijesnog uspjeha ostvarenog u prvom krugu na krilima straha od terorizma, protiv krajnje desne Nacionalne fronte udružili su se lijevi i desni centar. Poziv francuskog predsjednika Francoisa Hollandea svojem socijalističkom biračkom tijelu da glasaju za republikance bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja pokazatelj kako su Francuzi skloni lijevoj opciji taktički glasali po prinicpu biranja manjeg zla.
Podsjetimo, Nacionalna fronta (NF) Marine Le Pen u prvom krugu pobijedila je u ukupno šest regija, dok je vladajuća Socijalistička stranka predsjednika države Françoisa Hollandea u prvom krugu bila vodeća u samo dvije pokrajine, a Sarkozyjevi republikanci u četiri. Rezultati drugog kruga izbora pak pokazuju kako je desni centar, republikanci Nicolasa Sarkozyja pobijedio u najmanje pet regija, dok su socijalisti predsjednika Hollandea pobjednici u tri od ukupno 13 regija, dok je Le Pen izjavila kako je loš rezultat nije obeshrabrio te je poručila svojim pristašama da je rast krajnje desnice nezaustavljiv.
Po mišljenju Darija Kuntića, političkog analitičara s doktoratom iz međunarodnih odnosa, streloviti rast krajnje desnice u Francuskoj nije moguć jer su Francuzi još jednom pokazali kako nisu skloni krajnje ekstremnim strankama koje se hrane strahom, osobito nakon što je Pariz prošlog mjeseca bio meta terorističkih napada, a u jeku je i imigrantska kriza koja je itekako prodrmala Europu.
'Birači su se u drugom krugu izbora vratili tradicionalnim strankama kako bi spriječili dolazak na vlast Nacionalne fronte. Respektabilan uspjeh u prvom krugu izbora te eurofobne i protuimigracijske stranka koja je na čelu desetak gradskih uprava, no ne vodi nijednu regiju, pokazatelj je kako se ekstremna desnica hrani strahom. No ono što je bitno naglasiti jest taktičko biranje između, uvjetno rečeno, dva zla, a na koje su pozvali socijalisti poručivši svojem biračkom tijelu da radije glasuje za republikance nego za krajnju desnicu', smatra Kuntić podsjetivši kako je na mobilizaciju u borbi protiv radikalne desnice pozvao socijalistički premijer Manuel Valls ponovivši u nekoliko navrata da Francuskoj prijeti građanski rat ako NF preuzme vlast, a slično su reagirali i pojedini republikanski čelnici.
'Itekako je vidljivo da su teroristički napadi i imigrantska kriza, ali i visoka nezaposlenost utjecali na dobre rezultate FN-a u prvom krugu. No zbog taktičkog glasanja i udruživanja glasova pristaša Hollandove Socijalističke stranke i republikanaca Nicolasa Sarkozyja, ali i povlačenja socijalista iz utrke u ključnim regijama te nesvakidašnjeg poziva svojim glasačima da podrže republikance kako se NF ne bi dokopao vlasti, Le Pen je zadan udarac koji svakako nije očekivala, posebno ne nakon rezultata prvog kruga', kazao je za tportal Kuntić dodajući kako će političarka biti dodatno razočarana jer se nadala kako bi pobjeda na ovim izborima mogla poslužiti kao odskočna daska za predsjedničke i opće izbore u 2017. godini.
Kaže i da popularnost Nacionalne fronte može pasti samo završetkom izbjegličke krize i terorističkih napada koji stvaraju atmosferu straha ne samo u francuskom društvu nego i u mnogim drugim europskim zemljama.
Upitan pak podsjeća li poziv socijalista svojim biračima da glas daju tradicionalno glavnim oponentima na imaginarni scenarij primijenjen u Hrvatskoj prema kojem SDP poziva svoje glasače da biraju HDZ, a kako na vlast ne bi došla ekstremna desnica, Kuntić potvrđuje mišlju kako je takva taktika primjenjiva svugdje kada se glasa po principu biranja između dva zla.
Kuntić pritom podsjeća kako kod nas dosad nije bilo izravnih poziva jedne stranke svojem biračkom tijelu da glasa za tradicionalne rivale kako ne bi pobijedila treća strana, iako je kod neodlučnog dijela naših birača zamjetno zauzimanje stava biranja manjeg zla kao načina političkog izjašnjavanja.
