Zdravčević navodi kako je Hrvatska u podizanje govedarskih farmi, pratećih objekata, novu opremu i obuku ljudi uložila stotine milijuna kuna i raznim poticajima i pritiscima navela seljake da u tomu sudjeluju. Zato im Vlada sada jednostavno ne može reći da je to ne zanima, da je samo moderator u njihovim pregovorima s prerađivačkom industrijom s kojom se oni moraju samostalno postići dogovor.
'Vlada u tim razgovorima jednostavno mora sudjelovati', smatra Zdravčević prisjećajući se kako ih je prije nekoliko godina vabila na ulaganja.

'Govorili su nam da je to nužno ako želimo konkurirati europskim seljacima i opstati na tržištu EU-a, pa smo izgradili i opremili farme, zaposlili ljude i kreditno se zadužili. Kada su ljudi ulagali u nove farme i operativne programe imali su sasvim drugačiju kalkulaciju s cijenom mlijeka od četiri kune za kilogram, dok su cijene goriva, gnojiva, zaštitnih sredstava i drugog bile puno niže. Kilogram kukuruza bio je, primjerice, 40 lipa, a danas je više od kune! Takvo povećanje ulaznih troškova, dok cijene mlijeka padaju, proizvođači više ne mogu izdržati.'

Traže poštivanje Promemorije

U ZUSSB-u vjeruju da je dogovor pitanje dana, ali ljute se što prethodno uvijek moraju izići na ceste, maltretirati sebe i vlastiti narod.
'Kada sam poslije postizanja dogovora prethodnih godina pitao pregovarače zašto nismo našli rješenje prije izlaska na ceste, nikad nisam dobio odgovor', ističe Zdravčević i priznaje kako letvicu zahtjeva podižu visoko kako bi na putu do željenog cilja imali prostora za kompromis.

'Cilj nam je da se cijena koju smo dosad imali ne dira, a potpisana Promemorija poštuje. Do nje smo došli teškom mukom pod pritiskom mljekarske industrije, kada su mljekari nezadovoljni otkupnom cijenom izišli na ulice Pariza, Bruxellesa i drugih europskih gradova. Cijena mlijeka bila je tada vrlo niska i u Ministarstvu poljoprivrede rekli su nam da Promemoriju moramo prihvatiti, jer idemo u EU.'

Kako mljekari ne bi stvarali gubitke, od Ministarstva su dobivali 20-30 lipa stimulacije po kilogramu mlijeka prve i druge klase, a kako su proizvođači popravljali kvalitetu mlijeka do ekstra klase, stimulacije su nestajale. Ljudi su pristali na Promemoriju kada je to za njih bilo nepovoljno, pa i sada kada im ona ide u prilog traže njezino poštivanje.

Bitka za budućnost i opstojnost

'Zagrebački Dukat izišao je prema proizvođačima mlijeka vrlo tvrdo, drsko, da ne kažem pokvareno, s ponudom od 2,30 kuna za kilogram mlijeka. Njihov vlasnik Lactalis mlijeko u Francuskoj plaća 2,75 kuna, a nama ne želi platiti 2,66! U Francuskoj, gdje postoje kvote za proizvodnju mlijeka, Lactalis ima 600 milijuna litara viška koje ne može izvesti na tržište EU-a. Zato nas želi ukloniti s hrvatskog tržišta i ovdje plasirati svoje viškove.

Oni dobro znaju u kakvoj je financijskoj situaciji Hrvatska te da Vlada više ne može pokrivati tu razliku, pa to iskorištavaju da nas unište i otvore prostor svojim viškovima. Sada su pustili 'balon' u obliku ponude od 2,30 kuna, pa ako je prihvatimo, za njihovim će se primjerom povesti i ostale mljekare. Sve je to priprema za daljnji pad cijena mlijeka do samo dvije kune, što bi hrvatske proizvođače dovelo pred uništenja i građane učinilo ovisnim o mlijeku iz uvoza. Zato je bitka što je vodimo u Zagrebu i cijeloj zemlji bitka za našu budućnost i opstojnost mljekarske proizvodnje u Hrvatskoj', ističe Zdravčević

Uvozimo iz Srbije!

Osječko-baranjska županija po službenim je podacima najveći proizvođač mlijeka u Hrvatskoj, s najviše krava i farmi i najvećim ulaganjima. Stoga od hrvatske Vlade očekuju aktivniju zaštitu i uključivanje u pregovore, jer bila bi katastrofa da se većina farmi zatvori. I to još kada Hrvatska ne proizvodi dovoljno mlijeka niti za vlastite potrebe, pa ga mnogo uvozi, kao i tvrdog sira, dobrim dijelom iz BiH. Međutim, kako ta država ne proizvodi dovoljno mlijeka niti za potrebe Sarajeva, sumnja se da je mlijeko uvezeno ih nje u stvari proizvedeno u Srbiji i dovezeno u Republiku Srpsku, iz koje je ušlo u Hrvatsku.

'Kada u Ministarstvu tražimo novac koji nam pripada po zakonu o poticajima, kažu nam da je država u teškoj situaciji i ponude nam vaučere. Mi pristajemo i na takvu isplatu jer pritišću nas agronomski rokovi i novac nam hitno treba, a onda nam banke uzmu proviziju i na vaučerima u stvari gubimo.

Ministar Jakovina u utorak nam je na našoj koordinaciji rekao da će ispoštovati sve zakonske obveze prema seljacima, ali kako Hrvatska nema novca, bit će to putem vaučera. Seljacima će ih dostaviti do 15. ožujka, a oni koji ih ne žele moći će ih vratiti Ministarstvu i čekati isplatu u gotovini do 30. lipnja, krajnjeg zakonskog roka. Dotad će nam svaki mjesec isplaćivati koliko to bude omogućavao priljev u proračun. Budući da će većina poljoprivrednika prihvatiti vaučere, vidite da smo spremni na kompromise kako bismo što prije riješili probleme i da nismo tako tvrdi kao što neki misle', zaključio je Zdravčeviću razgovoru s urednikom emisije Goranom Flauderom