Umjesto sjednice Vlade, koje danas nije bilo jer je premijer Zoran Milanović u SAD-u, ministri su se u Banskim dvorima okupili zbog rebalansa proračuna. U Vladi još jedanput priznaju kako su bili previše optimistični, rasta nema, a deficit raste. Umjesto 13 milijardi, premašit će 16 milijardi kuna. Kako će ispuniti obećanja dana Bruxellesu, ministar financija Boris Lalovac kazao je RTL-u Danas
'Počinjemo već sutra razgovore na tehničkoj razini sa svim ministarstvima. Jedna ekipa iz Ministarstva financija 'češljat će' sve vrste troškova, gledati koji su to tzv. produktivni i neproduktivni troškovi, oni troškovi koji generiraju određeni ekonomski rast... Znači, nije cilj samo smanjivanje, nego i potpuno ukidanje određenih vrsta troškova', kazao je za RTL
Lalovac misli uštedjeti na raznim stranama. Jedna je efikasnija i bolja javna nabava. Spominje kao primjer činjenicu da smo 2007. smo na određenim uslugama energije, zakupnina i određenim drugim troškovima trošili oko 2,3 milijarde kuna. Danas trošimo tri i pol milijarde kuna. 'Moje kolege će mi morati objasniti zašto se ne možemo vratiti na 2007. kada je ekonomija rasla', poručio je.
Naglasio je kako novca više nema te kako ćemo se morati zadovoljiti onime što imamo. 'Ono povjerenje koje imamo na tržištu kapitala nije neograničeno. I upravo sam to danas vrlo jasno rekao svojim kolegama ministrima', smatra.
Iako potpredsjednik Vlade Branko Grčić tvrdi da se neće dirati u plaće, Lalovac spominje da su i plaće jedno od područja u kojima će biti ušteda. 'Sve dolazi u obzir s rashodovne strane, osim mirovina. Nisam zagovornik linearnog rezanja', jasan je ministar financija.
Na pitanje hoće li smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi kaže: 'Moj princip je taj da Vlada treba funkcionirati slično. Mi, kad se uspoređujemo, korporacija smo srednje veličine u Europi. Vrlo učinkoviti i efikasni moramo biti. Nije samo bitno koliko ima zaposlenih, već i koliko smo obradili zahtjeva, koliko smo bili pristupačni građanima. Ono što se radi u javnoj upravi - radimo puno s dokumentacijom, a malo s ljudima, tj. konzumentima javnih usluga. Imamo 6.000 računovođa - mogli bismo obavljati računovodstvo za cijelu Europu koliko je taj sektor velik. Sve što može ići na tržište - morat će ići na tržište - ako ne u 2014., u 2015. sigurno. Sve što može naći usluge na tržištu - morat ćemo tako razmišljati', poručuje.
Na pitanje zašto Vlada griješi u procjenama rasta BDP-a kaže: 'Vlada mora biti optimističnija, znate da smo dali brojne porezne olakšice, npr. građevina. Sve su to određeni poticaji koje smo očekivali u gospodarstvu. Kad smo govorili o daljnjim subvencijama - želimo točno povezati svaku mjeru koju donosimo s učinkom u gospodarstvu. One mjere, koje neće pokazati da imaju takav učinak u gospodarstvu, morat ćemo ih preusmjeravati na onaj dio gospodarstva koji će morati dati određeni dio gospodarskog rasta. Zasad neke mjere nisu imale velik utjecaj, odnosno teške dubinske promjene, osobito u građevinskom sektoru te su toliko velike da ne mogu dati rezultate u godinu dana. U ovu i iduću godinu ćemo ići puno realističnije nego što je prije bilo. To znači da je projekcija našeg BDP-a malo iznad nule, do 0,5 je maksimum.
