U emisiji Studio 4, gostovale su Lana Peto Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu i psihologinja Mia Roje. Govorile su o slučaju silovanja u okolici Zadra, problemu šutnje iz straha, proceduri prilagodbe i nastavka života nakon traumatičnog iskustva
Roje kaže kako djeca šute iz osjećaja straha, srama, krivnje, boje se da im se neće vjerovati.
'Žrtve zlostavljanja gotovo uvijek u sebi nose neki osjećaj srama i krivnje za ono što im se dogodilo. Pitaju se zašto baš ja, jesam li ja kriva, jesam li ja na neki način tome doprinijela...
'Potrebno je puno tretmanskog rada da bi se to nekako promijenilo, da bi žrtva zaista percipirala što se dogodilo. Vrlo je štetno naravno, ako i sa strane dobiva poruku da je ona bila kriva. Ljudi nažalost, imaju tendenciju da to rade. Dakle, svi želimo vjerovati u pravedan svijet. Svi želimo vjerovati da se nama ili našem djetetu tako nešto ne bi dogodilo. I stoga ljudi vrlo često krenu u ovaj dio, netko je bio provokativan, netko je sam izazvao takvo ponašanje. To je neprihvatljivo da se događa. Da ne znam što žrtva radi nije kriva i odgovorna za zlostavljanje i nasilje koje se dogodilo. Mislim da je to vrlo bitno u ovom slučaju. Ljudi pišu komentare. Ljudi to komentiraju. I naša djeca, žrtve, kada čitaju te stvari na internetu, upravo selektivno znaju čitati samo ovo negativno o sebi. Dakle, potvrda je onoga što su njihovi neki duboki strahovi, duboki osjećaji srama i krivnje. Dakle. ne samo da ne komentiramo konkretan slučaj zato što ne znamo dovoljno informacija, nego zato što i dalje trebamo imati na umu da je to dijete i da je njena zaštita i zaštita njezine privatnosti i dostojanstva vrlo važna, poručila je Roje.
Peto Kujundžić naglašava kako treba pomoći i počinitelju i žrtvama, pogotovo ako su maloljetnici. 'Počinitelju da takvo nešto više ne počini, a žrtvi da je osnažimo, da je sačuvamo kroz forenzički intervju, ali i kasnije kroz oporavak, objašnjava sutkinja.
Roje ističe kako je ovaj slučaj šokantan, ali nije toliko iznenađujuće da se žrtva osjeća nesigurno i da osjeća da pravda nije zadovoljena.
'Najgora poruka koju možemo dati nekome tko trpi seksualno zlostavljanje, posebno djetetu, je reći - to nije nešto strašno što ti se dogodilo. Neki ti vjeruju, neki ne. Neki krive tebe, neki počinitelja. Jedan od uvjeta za oporavak žrtve je upravo ta podrška i obitelji i stručnjaka i zajednice u cjelini. Potrebno je dati jasnu poruku da se tako nešto ne smije ponoviti i da će počinitelji snositi sankcije za svoje ponašanje, poručila je.
Lana Peto Kujundžić kaže kako je u ovoj fazi postupka najbitnija sigurnost žrtve, mogućnost dobivanja njenog iskaza, iskaza koji će biti forenzički intervju.
'Iskaz koji će raditi educirana osoba, a ne psiholog ili socijalni radnik. Trebaju se povisiti određene kazne, treba se promijeniti oblik načina postupanja spolnog kaznenog djela na način da se sve zove silovanje. Stvari se moraju mijenjati, poručila je Peto Kujundžić.