Da broj novozaraženih pada zbog mjera koje je uveo Stožer civilne zaštite smatra Ivan Đikić.

"To je vrlo pozitivan rezultat, mjere očigledno djeluju", rekao je Đikić za N1 televiziju, a to potkrjepljuje podatkom da je prije tjedan dana u Hrvatskoj sedmodnevni prosjek novozaraženih bio 3600, a da je s današnjim danom pao na 2800.

"To je ogroman pad, značajan. Međutim, ono što je jako važno je da se ne fokusiramo samo na novozaražene, nego da gledamo preminule. Vidite da u Hrvatskoj taj trend i dalje raste nesmetano", kaže Đikić

No, da pad broja novozaraženih nije rezultat uvedenih mjera nego kolektivnog imuniteta smatra Gordan Lauc.

"Iako mi pričamo da smo uveli nove, stroge mjere, te mjere su još uvijek daleko blaže od ostatka Europe i mi jesmo smanjili donekle mobilnost ljudi sa zatvaranjem restorana i kafića, ali to nije imalo tako velik efekt na širenje pandemije što najbolje vidimo po tome da pod istim mjerama sjeverozapad Hrvatske imamo pad, dok u drugim županijama imamo ili rast ili nemamo pad, znači nisu mjere te koje su učinile veliku promjenu u Hrvatskoj i zato ako ih ukinemo, ne očekujemo da će doći do rasta", kaže o mjerama Lauc.

Dalje ponavlja svoju tezu da je u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji više od 40 posto ljudi već preboljelo covid, što bi značilo da se izvjesno vrijeme ne mogu ponovno zaraziti, a to smatra jednim od važnijih faktora za usporavanje širenja koronavirusa.

No, tezu o kolektivnom imunitetu Đikić odbacuje, naglašavajući kako su u svim zemljama u kojima su uvedene, mjere djelovale s odmakom, nakon dva ili tri tjedna.

"Potpuno su neutemeljene i neznanstveno potvrđene bilo kakve najave da postoji određeni postotak kolektivnog imuniteta u široj populaciji, pogotovo ne u Hrvatskoj, pa čak ne ni u Švedskoj. U svim zemljama koje su uvele mjere, one su djelovale s određenim vremenskim odmakom, od 2 ili 3 tjedna", rekao je Đikić.

Ova dva znanstvenika ne slažu se ni oko toga imaju li mjere učinka na zaustavljanje širenja virusa ili ne, pa tako Đikić navodi primjere Norveške, Finske, a Kine kao najbolji primjer, gdje su mjere postigle željeni učinak, dok Lauc navodi primjere Slovenije, Francuske i Njemačke u kojima strože mjere nisu donijele željene rezultate.

"Veliko istraživanje u Francuskoj sad u drugom valu je pokazalo da lockdown doista smanjuje širenje virusa u višim i srednjim slojevima društva, dok oni koji moraju svakodnevno raditi za svoj kruh, oni si ne mogu priuštiti da se izoliraju, i virus se i dalje širi. Mjere zabrane koje su horizontalne, na kraju ne poluče nikakav efekt", dodaje Lauc.

I oko sezonalnosti koronavirusa Đikić i Lauc zauzimaju suprotne stavove, pa tako Lauc kaže da sada ima više mrtvih nego što ih je bilo tijekom ljeta zato što se on tijekom zime puno brže širi. Đikić, pak, kaže da smo tijekom ljeta bili zatvoreni i imali ovoliko kontakata s drugima kao što imamo sada, da bi se virus i tada širio kao što se širi sada.

"Ovdje se ne radi o sezonskom virusu, ovdje se radi o našem ponašanju", tvrdi Đikić. Vjeruje da će u prosincu biti 2000 mrtvih od koronavirusa (u studenom je bilo 1240) te naglašava da je zato izuzetno važno da tijekom Božića preokrenemo trend da u siječnju ne bismo imali više od 2000 ili 2500 umrlih. Lauc, pak, smatra kako će uskoro početi padati broj umrlih.