Molekularni biolog i član vladina Znanstvenog savjeta za koronavirus Gordan Lauc gost HRT-ove emisije 'Nedjeljom u 2' rekao je kako je u Hrvatskoj umrlo 50.000 ljudi, ali pitanje je od čega je tko umro.

'Znali smo da je gotovo, što znači da znamo da smo prošli najgore, u trenutku kada broj zaraženih pada, no dobili smo i drugi val. Virus neće nestati, ljudi će umirati, ali to više nije sistemska prijetnja državi. Ljudi mogu krivo shvatiti kada kažem da je pandemija gotova, no od prosinca 2020. znamo kako ovo može ići i kakve su mjere potrebne, Hrvatska je s najblažim mjerama u Europi završila s praktično najboljim konačnim rezultatom s ukupnim viškom smrtnosti, s obzirom na BDP, jer ne možete uspoređivati smrtnost Hrvatske i Švicarske.', rekao je u 'Nedjeljom u 2' Lauc.

Istaknuo je kako unutar znanstvene zajednice svi normalno komuniciraju i surađaju, a u medijima, kaže, to iziđe drugačije.

'Ne treba suditi prema objavama u medijima. Već više od godine dana pokušavam s ljudima koji se ne slažu sa mnom imati otvorenu raspravu. U listopadu 2020. održana je sjednica na kojoj je zaključak bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere, a nakon toga se ta rasprava preselila u javni prostor gdje sam kritiziran bez ikakve osnove', rekao je.

Na pitanje o pogrešnim procjenama u vezi pandemije, a osobito kada je u 29. studenog 2020. rekao da je kraj pandemije, rekao je da je pred Božić istaknuo da je val počeo padati bez uvođenja najstrožih mjera, piše HRT.

Istaknuo je da virus neće nestati, a pitanje je mijenjaju li bilo kakve mjere na razini države bitno tijek epidemije. Znanstvena istraživanja pokazala su da sve nametnute mjere, uključujući zabranu napuštanja domova, usporava širenje epidemije za 10posto, ne smanjuje broj zaraženih.

'Mjere su bile nužne kada nismo znali koliko daleko ova epidemija može ići. U proljeće 2020. ljudi masovno umiru u Italiji, nitko ne zna što se događa, a jedini dogovor je bio – idemo pokušati shvatiti što se događa, i tada nismo imali izbora. U travnju 2020. vidjeli smo koliko je ljudi bilo zaraženih i mrtvih u New Yorku. I onda kad smo vidjeli da tih tisuće mrtvih nisu posljedica malog broja zaraženih od kojih puno umre, već jako velikog broja zaraženih od kojih jako malo umre, onda smo shvatili da ovo nije virus koji može uništititi civilizaciju', ispričao je.

Na pitanje griješi li kada u tom trenutku šalje poruku da i hranu treba dekontaminirati, kazao je da je bila kriva informacija koja je došla iz Koreje, kada nismo znali da je ovo aerosolni virus.

Lauc je rekao kako je ovaj virus tu i svi ćemo se 'kad-tad zaraziti', nema načina da ga izbjegnemo. Istaknuo je kako je strah u ovoj pandemiji jedan od najgorih ubojica. Dodao je kako možemo minimizirati rizik od težeg oblika bolesti, a sve što možemo učiniti je misliti na svoje osobno zdravlje odnosno živjeti zdravo, smanjiti višak kilograma, ne biti pod stresom.

'I možemo se cijepiti', rekao je naglasivši da država tu više nema veliku ulogu. Naglasio je kako je cijepljenje manji rizik nego preboljeti virus.

'Cijepljenje nosi gen za aktivni S-glikoprotein koji ima poznate i nepoznate funkcije i može imati poznate i nepoznate probleme, no virus nosi puno više tog proteina od cjepiva. Dakle, što je bolje – cjepivo s malo ili virus s puno tog proteina. Prisiljavati nekoga na cijepljenje je pogrešno. Ako država nameće bilo kome cijepljenje, ona na to nema pravo', poručuje Lauc.

Kaže da bilo netko tko drugoga prisili na cijepljenje preuzima na sebe odgovornost za nuspojave. One su manje nego kod zaraze, ali postoje.

Lauc kaže kako je imao težak oblik covid-a prošloga ljeta, nije imao respiratorne probleme, ali je mislio da ima upalu. Tek kada je napravio test, shvatio je da je bio covid. Uzeo je dozu cjepiva kako mu se to ne bi ponovilo, a drugu dozu, rekao je, samo zbog papira.

Smatra da je cijepljenje dobro za svakog pojedinca, jer je ono manji rizik od virusa, a svi ćemo se zaraziti, no neće nikoga nagovarati i uvjeravati. Niti Vlada nema pravo nagovarati, nego iznijeti informacije, a odluku o zdravlju moramo donijeti sami.

Protiv antivaksera bori se zadnjih 15 godina i ovo nije prva bolest niti jedino cjepivo koje imamo.

'Agresivna politika mnogih vlada je stvorila takav otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva', kaže. Zato smatra da je važno ne ići s pritiskom prema ljudima.