Izvanredno stanje u Austriji traje već nekoliko dana, tisuće ljudi zarobljene su zbog snijega, a desetak osoba je poginulo u lavinama. No ne bori se samo Austrija s ovom vremenskom nepogodom jer snijeg i minusi stvaraju probleme i u Grčkoj. Pitali smo meteorologe što je uzrok ovakvom vremenu te Hrvatsku gorsku službu spašavanja kakve su šanse za preživljavanje
Iz Državnog zavoda za meteorologiju (DHMZ) rekli su nam kako se trenutno u zapadnoj Europi prostire polje visokog tlaka zraka koje dijelom dopire i do naših krajeva, a na istoku i jugoistoku kontinenta nalazi se ciklona.
'Na rubu anticiklone do dijelova srednje Europe već neko vrijeme u naletima stiže zrak s Atlantika bogat vlagom te se većim dijelom upravo u Alpama zadržavao i realizirao u obliku snježnih oborina', objašnjavaju meteorolozi DHMZ-a.
Dodaju da s obzirom na to kako slična vremenska situacija prevladava danima, snježne oborine pogađaju iste lokalitete. Također, s ciklonom na istoku kontinenta hladan zrak dopire do Balkanskog poluotoka te zbog toga snijeg pada i u Grčkoj.
vezane vijesti
Hrvatsku su zaobišle obilne snježne oborine, ali ne i niske temperature, kao posljedica tog hladnog zraka.
'Taj isti hladan zrak stiže već danima i u Hrvatsku. Iako nisu dosegnuti rekordi za siječanj, ipak ima osobine pravog zimskog mjeseca uz povremene snježne oborine, jaku i olujnu buru te svakako nisku temperaturu, ponajprije duž obale i na otocima u noćnim i jutarnjim satima', navode meteorolozi te dodaju kako preliminarne analize pokazuju da je upravo na Jadranu i predjelima uz njega srednja dnevna temperatura u prvih sedam dana bila i za jedan do tri stupnja niža od prosječne.
Tako je u srijedu, primjerice, zabilježena negativna temperatura zraka u Dubrovniku, –1, Čilipima, –2, Pločama, –4, splitskoj zračnoj luci, –1, pulskoj zračnoj luci, –1. Vrlo hladno je bilo prošle noći i na istoku unutrašnjosti te je izmjereno čak –11 u Brestovcu.
Broj stradalih u lavinama u Austriji se povećava, a prema stručnjacima iz Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), mogućnost preživljavanja gotovo je nikakva.
'Šanse za preživljavanje lavina su relativno male, a ako osoba i preživi, dosta su česte traumatske posljedice. Većina problema događa se jer ljudi često podcijene prirodu, a precijene sebe, pa se ne drže upozorenja', objašnjava pročelnik HGSS-a Josip Granić.
Ističe da iako postoji oprema koja povećava šanse za preživljavanje, poput lavinskih prijamnika koji odašilju spasiocima signal s točnom lokacijom i ruksaka koji se napušu kako bi osobu održali na površini snijega, ona nije garancija, što je potvrdio i slučaj dvojice njemačkih skijaša koji su poginuli u Austriji unatoč tim ruksacima.
Najveće šanse za preživljavanje ima osoba koja je, kako kaže pročelnik HGSS-ove Komisije za sigurnost na skijalištima Branko Šeparović, pronađena unutar 15 minuta jer što je duže zarobljena pod snijegom, šanse se znatno smanjuju te se umire od gušenje, ozljeda i smrzavanja.
'Prije odlaska na skijanje ili planinarenje u krajeve u kojima postoji opasnost od lavina treba se dobro pripremiti: upoznati teren i vremenske uvjete, ponijeti svu potrebnu opremu te pratiti lavinske prognoze. A najvažnije je strogo se pridržavati uputa na skijalištima', savjetuju iz HGSS-a.
Podsjetimo, u subotu je napadalo više od pola metra snijega na sjevernim obroncima Alpa te je opasnost od lavina na većini planinskih područja u Austriji podignuta na četvrti stupanj od ukupnih pet. Mnoge prometnice i škole su zatvorene, a neki stanovnici nemaju električnu energiju, pa je proglašeno izvanredno stanje. Nekoliko tisuća ljudi zarobljeno je zbog snijega, a desetak osoba poginulo je u lavinama unatoč upozorenjima.
Snijeg je napadao i u Grčkoj te se temperatura spustila debelo ispod ništice. U gradu Florini na sjeveru Grčke zabilježena je povijesno niska temperatura od 23 stupnja ispod ništice, a cestovni, željeznički i autobusni promet je poremećen.
