Pod devizom iskorištavanja obnovljivih izvora energije, malih hidroelektrana snage do pet MW, prolaze vladine odluke o koncesijama za gradnju na nemogućim mjestima, poput Nacionalnog parka Sutjeska i toleriranja kašnjenja gradnje. Takozvani ulagači zatim trguju koncesijama kad tobože shvate da im se posao ne isplati.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva otkrilo je da pravi nered vlada u projektima gradnje malih hidroelektrana u Republici Srpskoj. Tijekom šest godina od početka programa izgradnje malih hidroelektrana Vlada RS-a dodijelila je 112 koncesija, a izgrađeno ih je samo tri. Većina koncesija dodijeljena je tijekom mandata Vlade Milorada Dodika.

Početkom 2006. koncesiju za gradnju HE Medna na rijeci Sani, snage 3,5 MW, ishodila je tvrtka Energetik iz Banja Luke, ali nakratko, jer se Vlada već za četiri mjeseca predomislila i koncesiju dala tvrtki Energy MBA također sa sjedištem u prijestolnici RS-a.

Većinski vlasnik Energy MBA, Arie Livne, izgleda da je u projekt doslovce nepromišljeno uletio. Kaže da je 'na početku mislio da je to dobra investicija, ali je kasnije iz razgovora s bankarima shvatio da to previše košta i da nema tih sredstava'. Arie je nekadašnji savjetnik Milorada Dodika i današnji član Senata RS-a, najvišeg savjetodavnog tijela za pitanja od posebnog značaja.

Nesuđeni ulagač ubrzo se snašao pa se mjesec i pol dana nakon ishođene koncesije riješio vlasništva nad Energy MBA.

O sličnim slučajevima novinari CIN-a prikupili su brojnu dokumentaciju, iskaze pravih i lažnih investitora i stručnjaka.

Na primjer, jedna je koncesija putovanje završila u servisu automobila. Kao direktor i najveći pojedinačni dioničar građevinske tvrtke '25. novembar' Aco Maksimović u hidroenergetski posao krenuo je 2006., kada mu je dodijeljena koncesija za gradnju male hidroelektrane na rijeci Vrbanji. Kasnije Maksimović osniva poduzeće Hidrogip na koje prenosi koncesiju. Ali četiri godine kasnije '25. novembar' odlazi u stečaj, a Maksimović vlasništvo nad Hidrogipom prebacuje na Max plus, servis automobila njegova sina Miljana

Kako je moguće da Vlada RS tolerira takvu nesigurnost pravih investitora, čiji pothvati umjesto o propisanoj proceduri dodjele koncesija ovise o dobroj volji svoje nesposobne konkurencije što im povećava troškove projekata?

Sve do kraja 2009. trgovina koncesijama nije bila moguća prije izgradnje hidroelektrana, ali onda je Vlada pravilnikom dopustila upravo to.

O svemu odlučuje Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS-a kojemu odluku predlaže Komisija za koncesije, koja zatim nadzire koncesionare.

Investitori u zahtjevu trebaju dostaviti samo tehničko-ekonomsku studiju opravdanosti koncesije te računicu o kapacitetu elektrane i zaradi od prodaje struje. Ne moraju poslati ni bankovne garancije.

Na osnovi tako šturih studija odobravaju se koncesije pa nije čudo što kasnije iskrsne nenadana neisplativost projekta ili nesposobnost koncesionara da ga provede.

Premda je nemoguća gradnja u nacionalnim parkovima, izdane su koncesije za gradnju u Nacionalnom parku Sutjeska, a i lokacijama na kojima općine nisu predvidjele takve objekte. Koncesionari, naravno, ne mogu dobiti građevinske dozvole.

Komisija za koncesije u svojim godišnjim izvještajima 2009. i 2010. navela je te brojne probleme i zato predložila raskidanje ugovora s većim brojem koncesionara. 'Uglavnom zbog njihove neaktivnosti, neozbiljnog pristupa koncesionarskom poslu, neisplativosti investicije ili nemogućnosti gradnje na predviđenim lokacijama', navodi CIN.

Ranko Goić, profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, CIN-u je rekao da su prije dodjele koncesija napravljene loše prognoze o isplativosti i hidro potencijalu rijeka na kojima je planirana gradnja. Kaže da većina lokacija nije isplativa za gradnju, jer su cijene električne energije iz obnovljivih izvora na ovim prostorima još preniske.

Pet godina od pokretanja kaotičnog programa gradnje malih hidroelektrana, tek je 2011. Vlada na čelu s Aleksandrom Džombićem raskinula šest koncesionarskih ugovora, a na redu su pregovori sa 23 koncesionara.

Hrvatska Vlada prošli mjesec ocijenila je, unatoč svemu, da se u Džombićevu vladu može pouzdati pa je potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u Banja Luci dogovorio zajedničku gradnju HE Dubrovnik 2 snage 300 MW čiji je trošak gradnje procijenjen na 170 milijuna eura.