Znanstvenici NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja (JPL) u Pasadeni istraživali su ploču poznatu kao Larsen B, koja se djelomično raspala još 2002. Rezultati su pokazali će golemi blok leda površine 1.600 četvornih kilometara, otprilike kao pola Istre, nestati prije kraja ovog desetljeća.

'To je upozorenje da se ostatak raspada', rekao je voditelj istraživačkog tima Ala Khazendar.

'Mada je znanstveno govoreći fascinantno iz prvog reda gledati kako ledena ploča postaje nestabilna i puca, to su loše novosti za naš planet. Ova ploča postojala je najmanje 10.000 godina, a uskoro će nestati', dodao je.

Na Antarktici se desetak golemih ledenih ploča duž obale nadvija nad morem, a najveća je otprilike površine Francuske.

Larsen B se nalazi na Antarktičkom poluotoku, a on se proteže prema južnom vrhu Južne Amerike. Jedno je od dva ključna područja na najhladnijem kontinentu u kojima su znanstvenici zabilježili ubrzano nestajanje leda.

Khazendar ističe da će nestanak ploče Larsen B izazvati lančanu reakciju, nalik na lavinu. Ploča će se vjerojatno odlomiti prije 2020. Kada se to dogodi, ledenjaci koje je držala na mjestu također će brže otklizati u more i podići njegove razine.

Analize podataka pokazale su da se posljednjih godina značajno ubrzalo i stanjivanje dva glavna ledenjaka, Lepparda i Flaska, koji su glavne pritoke ploče Larsen B. Nakon pucanja ploče 2002. njihovo otapanje se jako ubrzalo, a debljina se smanjila za oko 20 metara.

'Dio ledenjaka Flask, koji se najbrže kreće, ubrzao se do 2012. na 700 metara godišnje, što se može usporediti s ubrzanjem automobila od 90 na 123 km na sat', objavila je NASA.

NASA-ini stručnjaci ističu da sudbina ploče Larsen B pokazuje što će se zbog globalnog zagrijavanja dogoditi s ostalim, hladnijim dijelovima kontinenta.