zakon o groblju

Vlada odlučila: Četnički spomenici na grobovima odlaze u povijest

03.04.2025 u 14:02

Bionic
Reading

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o grobljima kojim se, između ostalog, predviđa uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. svibnja 1990. godina, a koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku, poput mauzoleja Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu.

Novi zakon će donijeti preciznija pravila o posipanju pepela pokojnika i omogućiti učinkovitije upravljanje grobnim mjestima. Novi zakon donosi se nakon 27 godina, poručio je na sjednici Vlade ministar graditeljstva Branko Bačić.

Novi Zakon o grobljima predviđa i uklanjanje spomenika koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku te bi oni trebali biti uklonjeni u roku od 30 dana od njegova stupanja na snagu. Radi se, između ostalog, o uklanjanju spomenika s četničkim obilježjima, na čemu je inzistirao Domovinski pokret.

'Jedan od dodatnih razloga za donošenje zakona je činjenica da su nakon okupacije u Domovinskom ratu na bivšim okupiranim područjima ostali grobovi na čijim su spomenicima bili upisani neprijemereni nazivi koji su protivni ustavno-pravnom poretku', kazao je ministar Branko Bačić, dodavši da će se zakonom propisati način uklanjanja takvih spomenika.

Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. Sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo tko, a predviđeno je uvođenje povjerenstava na razini županija i ona bi, ako je to potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti.

Predviđeno je uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, a ako sami korisnici grobnih mjesta ne učine to u zakonskom roku, bili bi uklonjeni putem trećih osoba. Ako vlasnik groba, na kojem se nalazi takav spomenik, ne ukloni ga, prijeti mu i kazna od 1000 do 5000 eura.

Osim spomenutog, novi zakon predviđa da se posmrtni ostaci mogu dublje spustiti nakon proteka 10 godina od ukopa za grob i 20 godina za grobnicu, ali pritom moraju biti ostvareni i drugi uvjeti, primjerice da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo. Naravno, odnosi se to na grobna mjesta na kojima je tehnički moguće sahraniti umrlu osobu bez otvaranja groba u mirovanju.

Predviđen je i kraći period za mogućnost premještanje groblja - ako je to potrebno - na 30 godina, umjesto dosadašnjih 100 godina, no ako je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, groblje se može premjestiti i za 10 godina.