'Obilježavanje Dana antifašističke borbe doprinos je izgradnji društva mira, tolerancije i demokracije. U želji da zlo ekstremizma i totalitarizma više nikada ne zavlada ovim prostorima svim građankama i građanima Hrvatske čestitam Dan antifašističke borbe', napisao je Leko u čestitki.

Podsjetio je da je osnivanjem Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica kod Siska započeo na tlu Hrvatske pokret otpora protiv brutalne, rasističke nacističke i fašističke ideologije koja je, u suradnji s domaćim, ustaškim i četničkim izdajnicima, porobila i raskomadala Hrvatsku, dok je stanovništvo Hrvatske, a naročito Židovi, Srbi i Romi, živjelo u strahu od terora i ubijanja.

'Sudionici antifašističke borbe, kao i svi oni koji su na druge načine pružali otpor nacizmu i fašizmu u Drugom svjetskom ratu, svoje su živote izložili velikoj opasnosti i pogibelji u ime čovječnosti, u ime prava svakog čovjeka na život u slobodi i miru. Antifašistički pokret u Hrvatskoj oslobodio je i ujedinio vjekovna hrvatska područja te je odlukama ZAVNOH-a postavio temelje državne suverenosti, a time i današnje, demokratske neovisne i samostalne, hrvatske države za koju su se tijekom Domovinskog rata borili hrvatski branitelji', naglasio je Leko.

'Antifašizam je', dodaje, 'slobodarski ustanak naroda Europe protiv ekstremizma, totalitarizma, nasilja, ubijanja i rata. Hrvatska je zahvaljujući snazi partizanskog pokreta na svom tlu bila ponosni član međunarodne savezničke pobjedničke koalicije u Drugom svjetskom ratu. Te vrijednosti antifašizma je ugradila i u temelje današnja demokratske samostalne, europske Hrvatske'.

Oni, pak, koji pozivaju na nasilje, na mržnju prema drugima ili drugačijima i veličaju nacističke i fašističke simbole čine zlo Hrvatskoj, u čije ime to najčešće rade, udarajući upravo u temelje njene slobode, samostalnosti i neovisnosti, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora.