Libanonska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih prosvjeda u ponedjeljak prihvatila niz ambicioznih reforma koje su dugo bile zaustavljene, ali su prosvjednici nastavili izražavati nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon izvanredne sjednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koalicijska vlada kojoj je na čelu donijeti 'važne i nužne mjere'.
Obećao je 'proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo', smanjenje plaće predsjednika, bivših predsjednika, ministara i zastupnika za 50 posto te nove poreze za banke.
Hariri je usto najavio brze mjere u borbi s korupcijom i rekao da podupire zahtjev za prijevremene parlamentarne izbore koji su postavili prosvjednici u dosad neviđenom pokretu nacionalnog jedinstva.
Haririjeve izjave koje su se izravno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile prosvjednike, nego su ih desetci tisuća ljudi dočekali uzvicima 'revolucija, revolucija' i 'narod želi pad režima', što su bili glavni slogani prosvjeda.
vezane vijesti
Obraćajući se mnoštvu okupljenom na ulici petog dana prosvjeda premijer nije htio privlačiti pozornost. 'Ove odluke nisu donesene kako bismo od vas tražili da prekinete prosvjede i da više ne pokazujete svoj gnjev', rekao je, dodajući: 'Vi odlučujete o tome i nitko vam neće postavljati rokove'.
No pozivi na odlazak čitave političke klase koju prosvjednici smatraju korumpiranom i nestručnom bez iznimke, nisu prestajali ni u ponedjeljak navečer: 'Svi, što znači svi bez iznimke!'
Desetci tisuća ljudi bili su tijekom noći još na ulicama Bejruta, kao i Tripolija, velikog grada na sjeveru.
Narodni gnjev je provalio u četvrtak kada je neočekivano objavljena informacija o novom porezu na pozive putem internetskih aplikacija za razmjenu poruka poput WhatsAppa. Odluka je brzo povučena, ali su se prosvjedi nastavili širiti.
Prosvjedi su dosegnuli vrhunac u nedjelju kada su na ulice gradova diljem zemlje izašle stotine tisuća ljudi, od juga gdje su šijiti u većini do gradova na istoku u kojima većinu čine kršćani i Druzi.
Libanonski mediji pišu da Hariri želi izazvati 'šok' obećanjem o provedbi reforma koje je nemoguće provesti zbog podjela i politikantskih svađa.
Svakodnevica je sve teža za Libanonce koji 30 godina nakon građanskog rata (1975. - 1990.) trpe prekide u opskrbi struje i vode. Više od četvrtine stanovništva živi ispod praga siromaštva, pokazuju podatci Svjetske banke.
