'Svjesni smo problema sigurnosti radnog okruženja liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika zbog čega je upravo i provedeno ovo istraživanje, jer je sve veći problem nasilje nad liječnicima koje može eskalirati čak i do razine ugrožavanja njihovih života', objasnio je u priopćenju razloge istraživanja dr. sc. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik HLK-a.

Jednu anketu ispunjavali su liječnici, a drugom je obuhvaćena sigurnost u zdravstvenim ustanovama na koju je odgovorilo stotinu ravnatelja. Njima je pak u posljednjih pet godina sigurno prijavljeno 77 napada na liječnike, od čega ih je 50 bilo u zdravstvenim ustanovama, a 27 izvan njih.

381899, 442261, 428312, 424285

Ogroman broj hrvatskih liječnika doživio neki oblik nasilja

'Upravo zbog ovakvih zabrinjavajućih rezultata koji ukazuju na to da je previše liječnika u Hrvatskoj doživjelo neki oblik nasilja, Komora će poduzeti sve što je u njezinoj moći kako bi se, ne samo liječnicima već svim zdravstvenim djelatnicima, osigurali sigurniji uvjeti za obavljanje profesionalne djelatnosti. Svaki oblik nasilja držimo nedopustivim i smatramo nužnim suprotstaviti mu se odgovornim ponašanjem koje podrazumijeva prijavu događaja i počinitelja. Stoga smo liječnicima omogućili jednostavnu prijavu verbalnog ili fizičkog nasilja putem službene mrežne stranice Komore, dostupnu našim članovima od nula do 24 sata i osigurali im pravnu podršku u njihovu procesuiranju', ističe predsjednik HLK-a dr. sc. Trpimir Goluža.

HLK je zabrinut zbog toga što većina liječnika koji su bili izvrgnuti nasilju to nije prijavila zbog straha od stvaranja dodatnih problema ili ponovnog napada te moguće reakcije okoline. Napad na liječnike koji su, pokazalo je ovo istraživanje, ostavlja posljedice na njih. Tako među onima koji su bili izloženi nasilju 62 posto osjeća povremeni ili stalni strah, a četiri posto ih je zbog toga bilo prisiljeno otići na bolovanje.

HLK zabrinut stanjem sigurnosti u zdravstvenim ustanovama

'Gledajući rezultate istraživanja, prilično smo jako zabrinuti stanjem sigurnosti u zdravstvenim ustanovama. Podaci pokazuju da su liječnici gotovo svakodnevno u opasnosti od nasilničkog ponašanja te da preko polovice napadnutih i dalje osjeća strah od novog nasilja. U takvom radnom okruženju izuzetno je zahtjevno obavljati vrlo složen i odgovoran liječnički posao, čiji je fokus posvećivanje potpune pažnje bolesniku', objašnjava Luetić.

S prosječnih 3,7 ravnatelji su ocijenili sigurnost u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, a čak 96 posto anketiranih liječnika smatra da ona nije na odgovarajućoj razini. Tijekom dana polovica ustanova ima portira, a 43 posto preko noći. Videonadzor ima također polovica ustanova, a tihi alarm samo njih sedam posto, kojim se, u slučaju potrebe, doziva sigurnosna služba. U samo četvrtini zdravstvenih ustanova od nula do 24 sata angažirana je zaštitarska služba.

Nužno povećanje mjera sigurnosti

'Stanje sigurnosti u zdravstvenim ustanovama nije zadovoljavajuće. Pokazalo se kako sustav kontrole ulaza u mnoge ustanove ne jamči poželjnu razinu sigurnosti. Nužno je stoga povećati mjere sigurnosti i istovremeno raditi na mehanizmima prevencije nasilja kako do njega uopće ne bi dolazilo. Komora će i dalje inzistirati na tome da se iznađe adekvatan pravni oblik zaštite liječnika i da se najoštrije sankcionira nasilničko ponašanje', poručio je predsjednik HLK-a Goluža.