Hrvatska liječnička komora (HLK) zatražila je od Nacionalnog kriznog stožera značajno povećanje ukupnog broja testiranih osoba u Hrvatskoj i proširenje kriterija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za testiranje slučajeva sumnjivih na infekciju COVID-om19/SARS-CoV-2-om. HLK je također pozvao cjelokupnu javnost, zdravstvenu i nezdravstvenu, na racionalno korištenje osobne zaštitne opreme
HLK traži izmjenu kriterija za testiranje pacijenata sumnjivih na infekciju COVID-om 19/SARS-CoV-2-om tako da se testiranje proširi na sve pacijente sa znakovima i simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak kašlja i/ili povišene tjelesne temperature i/ili kratkoća daha). Naime za sada se testiraju samo oni kod kojih simptome akutne respiratorne infekcije nije moguće objasniti drugim uzrokom bolesti i pacijenti koji su 14 dana prije početka bolesti putovali ili bili u državi koja je imala lokalnu, raširenu transmisiju bolesti, odnosno bili u bliskom kontaktu s bolesnikom s infekcijom COVID-om 19, priopćeno je iz HLK.
Budući da je doba epidemije bolesti COVID-19, s prisutnom lokalnom transmisijom u Hrvatskoj, najveća vjerojatnost je da su navedeni simptomi uzrokovani koronavirusom (SARS-CoV-2) te je testiranjem potrebno najprije dokazati ili isključiti tog uzročnika, smatraju u liječničkoj strukovnoj komori.
vezane vijesti
HLK također traži izmjenu kriterija HZJZ-a za testiranje zdravstvenih djelatnika. Komora traži da se zdravstveni djelatnici testiraju na COVID-19/SARS-CoV-2 tako da se za njih uvede kriterij za procjenu rizika od zaraze: nizak, srednji ili visok rizik. Za sada se, kako bi se potvrdila odsutnost zaraze, testiraju samo oni zdravstveni djelatnici koji su bili u samoizolaciji zbog kontakta sa zaraženim osobama.
HLK upozorava da je praksa drugih zemalja Europske unije upravo takva da se testira puno šire i da se testiraju zdravstveni djelatnici izloženi riziku. Hrvatska je sada na samom začelju Europske unije po broju testiranih građana na milijun stanovnika.
U Hrvatskoj je do sada testirano devet puta manje građana na milijun stanovnika nego u Sloveniji. Podaci na dan 24. ožujka 2020. za Hrvatsku govore da je testirano 776 građana na milijun stanovnika (ukupan broj testiranih bio je 3159), dok je na isti dan u Sloveniji testirano 7043 građana na milijun stanovnika (ukupan broj testiranih 14.557).
Testiranje je ključno u postavljanju odgovarajućeg odgovora na epidemiju i omogućava istovremeno praćenje širenja zarazne bolesti u populaciji te poduzimanje mjera kako bi se što više suzbilo širenje bolesti, smatraju u HLK-u. Primjena brzih i točnih testova u okruženjima s potencijalno većim brojem zaraženih, kako pokazuje izvješće Zajedničke misije Svjetske zdravstvene organizacije i Kine o COVID-u 19, od posebne je koristi te može značajno unaprijediti rano otkrivanje i izolaciju inficiranih pacijenata, kao i pravovremenu identifikaciju njihovih kontakata.
Svjedoci smo zadnjih dana tome da se zaštitne maske i rukavice, taj dragocjeni materijal bez kojeg su zdravstveni radnici na prvoj crti spašavanja života potpuno nezaštićeni, pred našim očima svakodnevno troše mimo propisanih uputa.
Medicinske (kirurške) jednokratne maske i rukavice namijenjene su ponajprije zdravstvenom osoblju u pojedinim kliničkim situacijama. U svakodnevnom životu jednokratne maske trebaju nositi oboljeli kako ne bi širili zarazu. Jednokratne maske namijenjene su za jedno nošenje nekoliko sati, nakon čega se bacaju. Kad je maska vlažna od disanja, treba je zamijeniti jer vlaga olakšava dodatno lijepljenje čestica virusa.
Maske sa zaštitnim filtrom (FFP3) namijenjene su zdravstvenim djelatnicima u postupcima s oboljelima u kojima se stvara aerosol. To znači da su namijenjene zdravstvenim djelatnicima na prvoj crti obrane. Nitko osim zdravstvenih djelatnika ne bi ih trebao nositi, poručili su iz HLK.
Istaknuli su da je primjena preporuka racionalnog korištenja osobne zaštitne opreme Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nužnost, a ne samostalna procjena bilo kojeg pojedinca. To posebno vrijedi za dužnosnike, koji u javnosti svojim primjerom djeluju na sve članove naše zajednice.
Bitka protiv virusa može se dobiti isključivo pridržavanjem pravila struke. Vojnici koji je vode zdravstveni su djelatnici. Osobna zaštitna oprema njihovo je oružje. Hrvatska liječnička komora upućuje poziv svima da se osobna zaštitna oprema osigura i racionalno koristi prema važećim preporukama. To je izuzetno važno jer nepotrebno korištena i odbačena osobna zaštitna oprema nekom od tih vojnika na prvoj crti mogla je spasiti zdravlje ili život.
