Dok Hrvati odlaze svladati strane jezike u druge zemlje, Zagrepčanka s londonskom adresom odlučila se za potpuno suprotan smjer. Profesorica francuskog Linda Rabuzin prije više od dva desetljeća otisnula se u pravu avanturu te u Londonu pokrenula Hrvatsku jezičnu školu (Croatian Language School). Strance koji su odlučili progovoriti hrvatski sada u grupama dovodi k nama. U razgovoru za tportal otkriva zašto se sve više stranaca odlučuje za učenje hrvatskog jezika, odakle dolaze i što im je najteže naučiti
'Stranci su prilično zainteresirani za učenje hrvatskog jezika', otkriva u razgovoru za tportal Linda Rabuzin, zagrebačka profesorica francuskog koja je prije više od dva desetljeća pokrenula Hrvatsku jezičnu školu u Londonu.
Na takav ju je iskorak potaknuo razgovor s tadašnjim hrvatskim veleposlanikom u britanskoj prijestolnici. Počelo je razgovorom o potrebi kvalitetnog promicanja hrvatskog jezika i kulture, a završilo osnutkom Hrvatske jezične škole.
vezane vijesti
'Administrativno nije bilo teško, ali nakon toga trebalo je i stalno treba puno upornosti, rada, unošenja novih ideja, jezičnih programa i prilagodbi potražnji', opisuje poduzetničke korake u Velikoj Britaniji.
Kroz njezine školske klupe od tada su prošle generacije polaznika. Svake godine ih je sve više. Kada je startala s hrvatskom školom 1997. godine, ponuda je, otkriva nam, u Britaniji bila dobrodošla.
'Na početku broj studenata nije bio prevelik, ali se od tada povećavao iz godine u godinu', kaže.
Puno je mladih koji su druga i treća generacija hrvatskih iseljenika, pa, dodaje ova profesorica s londonskom adresom, žele naučiti jezik svojih roditelja, baka i djedova. Polaznika ima sa svih strana svijeta. Najviše je ipak Britanaca, Amerikanaca, Kanađana, Australaca te Europljana.
'Sve je više onih koji u Hrvatskoj imaju svoje ljetne rezidencije i drago im je kad s domaćim ljudima mogu imati male razgovore na hrvatskom. Susjedi to jako cijene. Naravno, ima i dosta poslovnih ljudi koji žele razgovarati sa svojim poslovnim partnerima na njihovom jeziku', objašnjava ona.
Za Britanca Mikea Forbesa hrvatski jezik, otkriva, više nije nepoznanica. Kraljevsku mornaricu napustio je s 45 godina, potom je kratko radio kao financijski savjetnik i partner u John Lewisu, da bi potom prodao biznis i odlučio podučavati jedrenje. Prijatelji su mu tada otkrili jedriličarski raj na hrvatskom Jadranu. S još tri obitelji upustio se u kupovinu jedrilice na kojoj rade i odmaraju se. Kucnuo je tada čas da se upusti i u učenje hrvatskog jezika.
'Prihvati rječnik. Nemoj se uplašiti gramatike. Prihvati rječnik. Zapisuj nove riječi. Prihvati rječnik', sažima pet osnovnih pravila na stranicama Hrvatske jezične škole u Londonu Mike Forbes svima onima koji se spremaju za školske klupe.
Priznaje kako je prije toga imao poteškoća, a prve i važne riječi koje je svladao, ispričao je, bile su 'hvala' i 'platit će moj prijatelj'.
Onima kojima je engleski materinji, otkriva Linda Rabuzin, u hrvatskom jeziku najteže padaju padeži.
'Svi znamo da hrvatski nije lak jezik, ali oni koji se odluče uhvatiti u koštac s učenjem, na kraju, kad ga svladaju, jako su sretni i ponosni na sebe. To im je veliko zadovoljstvo', govori, napominjući kako im pisanje i čitanje ide puno lakše od govorenja.
Zbog toga je prije šest godina startala i s programom 'Hrvatski jezik i kultura'. Grupa stranaca od tada redovito ljeti dolazi na jednotjedni boravak u Hrvatsku. Za to vrijeme koriste se hrvatskim jezikom u svakodnevnim situacijama okruženi izvornim govornicima, ali se istovremeno upoznaju s hrvatskom kulturom i običajima.
Nakon jadranske obale i Zagreba odluka je ove godine pala na slavonsku metropolu Osijek.
'Super je priča', govori za tportal Jasmina Krkić Poznić, vlasnica privatnog smještaja Maksimilian u srcu osječke barokne jezgre Tvrđe.
Stranim studentima to će ove godine biti baza za testiranje znanja hrvatskog jezika u svakodnevnim situacijama.
'Linda je došla do nas tražeći smještaj u Osijeku. Kontaktirala je s nama, brzo sam reagirala i krenuli smo razgovarati o tome što bi takva škola trebala obuhvatiti. Shvatila sam da se ne radi samo o prostoru i smještaju ljudi, nego cjelokupnom aranžmanu koji uključuje upoznavanje regije. I tu smo kliknule', objašnjava ova osječka poduzetnica.
Stranci će ujutro slušati nastavu na hrvatskom jeziku, a popodne će provoditi na izletima. Putovat će Baranjom, kročiti u najveću europsku močvaru Kopački rit, zaviriti u đakovačku Državnu ergelu, prošetati se Vukovarom i Vučedolom, kušati vina u podrumima i doživjeti gastronomsku eksploziju.
'Bit će sedam dana ovdje i razgovarat će na hrvatskom jeziku. Ne znam dovodi li itko u Hrvatsku grupe stranaca koji uče hrvatski jezik. Pojedinačnih slučajeva ima, to je često, ali ovako organizirano, za to još nisam čula', priznaje nam Krkić Poznić te u suradnji s Lindom Rabuzin brusi posljednje detalje oko sedmodnevne nastave i izleta.
