Plaža u sklopu turističkoga razvojnog projekta Kupari I, koji uključuje pet zapuštenih hotela neposredno uz morsku obalu, daje se u koncesiju na rok od 99 godina.

'Ova tema otvara pitanje zašto u Hrvatskoj nema investicija. U vlasništvu MORH-a je više od 100 gospodarskih objekata koji nisu bili vojno perspektivni. Ako smo spremni u jednom slučaju donositi određene zakone i dodjeljivati pravo na koncesiju bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa, pitanje je što će biti s drugima. Pa u Hrvatskoj je samo 18 posto vlasnika evidentirano putem OIB-a', rekao je Ivan Šuker

Slavko Linić posebno se osvrnuo na zemljišne knjige. 'Dvadesetpet godina Hrvatske - je li to dovoljno da sredimo zemljišne knjige? Kad se vratimo u prošlost, europske zemlje su olovkom i papirom, bez računala, to riješile u 10-ak godina. Europska pomoć u Hrvatsku najvećim dijelom dolazila je za rješavanje zemljišnih knjiga, a 25 godina Hrvatske mi još to nismo riješili. To je efikasnost hrvatske uprave', ironičan je Linić.

'Samo kad svoj nerad plaćate, brže ćete i efikasnije raditi i djelovati. Probajmo se vratiti oporezivanju nekretnina - tko ima nekretnine u funkciji, vrlo niski porezi, ali kad pokazujete neodgovornost - viši porezi. I MORH i DUUDI su trebali plaćati više poreze. Budite uvjereni da bi to podignulo efikasnost svih tijela uprave', rekao je Linić.

Branko Bačić, bivši ministar graditeljstva i zaštite okoliša, najavio je da će Klub zastupnika HDZ-a podržati davanje u koncesiju plaže u Kuparima, ali je pritom upozorio na niz problema zbog kojih je ocijenio da je 'Vlada u ovaj projekt ušla šlampavo'.

Kao prvo, neriješeni su imovinsko-pravni odnosi na pojedinim česticama u sklopu kompleksa Kupari I, potom nije jasno kako će se objediniti dva natječaja - za kopneni dio, hotelski kompleks i onaj koji ide prema Zakonu o pomorskom dobru. 'Za pretpostaviti je da najbolji ponuđač na pomorskom dobru ne mora biti i najbolji ponuđač na ukupnom projektu Kupari I pa će moći tražiti i sudsku zaštitu', rekao je Bačić.

Dodao je da se moglo, da je usvojen HDZ-ov prijedlog Zakona o pomorskom dobru, raspisati natječaj za hotelski kompleks, a onda temeljem zahtjeva tog istog investitora dobiti tzv. prioritetnu koncesiju na plažu, odnosno pomorsko dobro. Osim toga, sporno je i to što će se nekome omogućiti koncesija na 99 godina, a ulaganja će možda biti onakva da bi se investicija opravdala u svega 15-20 godina.

'Nelogično je da netko upravlja hotelskim kompleksom, a netko drugi plažom', upozorio je Bačić nadajući se da će se u tom dijelu zakon ipak uskladiti kako bi se izbjegle sudske tužbe.

S obzirom na to da su Dubrovačka rivijera i Grad Dubrovik najznačajniji hrvatski turistički brend, u HDZ-u su očekivali da se hotelski kapaciteti podižu na najvišu razinu i da Vlada u natječaju propiše uvjet od najmanje pet zvjezdica za Kupare. 'Očekivali smo da će Vlada postaviti letvicu toliko visoko. Ovaj natječaj trebao je biti s očekivanom ponudom od preko 200 milijuna eura. Vlada nema viziju, ne zna koji je stvarni cilj uređenja kompleksa Kupari, koji je još 60-ih godina bio među najelitnijim svjetskim turističkim kompleksima. Nije jasno upućena poruka investitorima', napomenuo je Bačić.

Naposljetku, Vlada je trebala potpisati sporazum s općinom Župa dubrovačka i riješiti međusobna prava i obveze. 'Trebalo je definirati da će sve prometnice i dalje biti na raspolaganju svim građanima kako se ne bi došlo u situaciju da građani budu ograničeni', upozorio je Bačić.

'Ovo je jedna od najvažnijih investicija u hrvatskom turizmu i to je strateški projekt, a on se nigdje ne spominje u Zakonu o strateškim investicijskim projektima. Osim toga, bez osnovnih zakona - o pomorskom dobru, građevinskom zemljištu i turizmu - ništa ne može realizirati. Pretpostavka je svakog strateškog investicijskog projekta rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u cijeloj Hrvatskoj: dok se to ne riješi, neće se moći ići ni u nikakav investicijski ciklus', zaključio je Bačić.