'U svega dvije godine riješen je ogroman broj predmeta, u tom dijelu su sudjelovali i financijski sektor i ostali vjerovnici te prihvatili plan restrukturiranja za 2361 predmet, a to je 33.507 zaposlenih s nešto manje od 38 milijardi riješenih obveza', kazao je Slavko Linić pozivajući se na analizu koju je učinio na temelju tri izvješća – Fine, Porezne uprave i Visokog trgovačkog suda.

Do kraja 2014. pred sudovima su sklopljene nagodbe u 1765 tvrtki s 25.440 zaposlenih i 28.629 milijardi obveza, a sudsko rješenje čeka 596 tvrtki sa 7067 zaposlenih.

Ukupna insolventnost u Hrvatskoj, u razdoblju od početka 2013. do kraja 2014. smanjena je za 12,6 milijardi kuna, a s osnova predstečajnih nagodbi direktan je učinak 9,5 milijardi kuna.

Povećala se, kaže Linić, i učinkovitost trgovačkih sudova koji su do sredine veljače ove godine zaprimili 3754 zahtjeva za postupanje po odbijenim predstečajnim postupcima. U hitnim postupcima sudovi su razriješili 1949 zahtjeva, a u 1233 predmeta otvorili postupak predviđen stečajnim zakonom, čime se, tvrdi Linić, značajno povećala i učinkovitost pravosuđa u zaštiti vjerovnika.

Smanjeni su značajno i troškovi stečajeva koji su u stečajnim postupcima u prosjeku iznosili oko 15 posto potraživanja, a u predstečajnim postupcima 0,09 posto potraživanja, s obzirom da su postupke odradili Ministarstvo financija i Fina.

Potraživanja Porezne uprave po osnovi poreza i doprinosa po okončanim predstečajnim postupcima ostvaruju se u vrijednosti od 60,44 posto potraživanja, a otpisano je 39,56 posto.

Linić je istaknuo i kako tvrtke koje su uspješno okončale postupak predstečajne nagodbe redovito uplaćuju poreze i doprinose iz tekućeg poslovanja. Svi pozitivni pokazatelji dosadašnjeg provođenja postupaka predstečajnih nagodbi rezultirali su, ističe, i novim prijedlogom stečajnog zakona.

'Postoji pitanje zašto se vlada time ne hvali, a odgovor je vrlo jednostavan: i predsjednik vlade je sudjelovao u kriminalizaciji ovog zakona, a jedno je vrijeme čak htio i odustati od njega, no zahvaljujući pritiscima Svjetske banke je odustao', poručio je Linić koji je sam bio jedan od autora tog zakona.

Na pitanje o tome kako je Željko Kerum rješavanje procesa predstečajne nagodbe proslavio s tri mercedesa Branko Vukšić je ustvrdio kako je to ismijavanje države. 'Željko Kerum koji je dužan milijarde može kupovati mecedese što je pitanje porezne uprave i pitanje utrđivanja kako se iz tih tvrtki izvlači novac, ali i pitanje kriminala', ustvrdio je Vukšić.

Dosadašnji Klub nezavisnih zastupnika Slavka Linića, Branka Vukšića i Nikole Vuljanića te Nedžada Hodžića, člana Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske htjeli smo skratiti i nazvali smo se Nezavisnim ljevičarima jer mi i jesmo na ljevici, pojasnio je Vukšić razloge promjene imena svog saborskog kluba kojem je u međuvremenu pristupio i bivši laburist Vuljanić.

Propitujemo naše ljevičarstvo, nismo monolitni, ne mislimo isto ali želimo svi isto, a to je boljitak hrvatskih građana, poručili su iz novog-starog saborskog kluba.

'Nećemo se slagati u masu stvari, ali slažemo se oko cilja, a to je demokratski i pošteni socijalizam u kojem će se ljudska prava respektirati, ne u apstraktnom smislu kako govore liberali, nego pravo na život, rad, kruh, krov nad glavom, obrazovanje, zdravlje i mirnu starost. I to su stvari koje treba riješiti prije kapitalizma, a nakon toga može ići tržišna ekonomija', rekao je Vuljanić.

U Hrvatskoj, tvrdi, ozbiljne lijeve stranke u političkom ringu nema jer je 'SDP zadnja moderna liberalna stranka', kako kaže Zoran Milanović.

Članovi kluba na predstojeće palamentarne izbore idu s nezavisnim listama po svojim izbornim jedinicama, a već ovih dana počinju razgovori s manjim strankama i nezavisnim listama s kojima dijele iste ciljeve. 'Ove sezone nezavisne će biti hit', uvjeren je Vukšić.