O odgovornosti MOL-a vezano uz (ne)ulaganja u Inu trebaju napokon progovoriti i Nadzorni odbor i Vlada, jer to samo pokazuje da se rat nastavlja i da su to sve potezi bitni za vođenje sudskih postupaka na arbitražama ili pred sudovima, kazao je Linić odgovarajući u Saboru na upite novinara kako komentira traženje MOL-a da se sazove izvanredna skupština Ine za koju će predložiti da se kroz dividendu dioničarima isplati dvije milijarde kuna te tvrdnje MOL-a da im država onemogućuje ulaganje i razvijanje poslovanja.

Linić ističe kako Ina ima odgovornost za svako koncesijsko polje koje je dobila. 'Ako nešto što ste dobili, a zove se društveno bogatstvo, niste stavili u funkciju, tada smatram da bi Ministarstvo gospodarstva sada također trebalo podnijeti zahtjev za odštetu za sve ono što je oduzeto od tih naftnih i plinskih polja i nije stavljeno u funkciju. Tu su milijarde izgubljene jer nije bilo radnih mjesta, eksploatacije, morali smo uvoziti derivate MOL-a umjesto da smo imali svoju naftu i plin i svoje proizvode', navodi Linić.

Ako je MOL odabrao tu strategiju, mi moramo uzvratiti istom strategijom i nažalost pravdu tražiti na sudovima, smatra Linić.

Na upit koliko je realno da dođe do sazivanja izvanredne skupštine i da MOL dobije to što traži, Linić je rekao kako nije realno dobiti nešto što niste zaradili.

'Pa poruka MOL-a hrvatskoj Vladi - da on ne misli raditi i radom nešto stvoriti nego misli uzimati državi na bazi nekakvih pravnih smicalica, samo pokazuje da MOL nema odgovornosti za razvoj Ine kao kompanije i to je nešto što je neodrživo. Jer vlasnik koji ne misli razvijati kompaniju, ne misli ulagati, nije odgovoran vlasnik', poručio je Linić.

Na upit ima li MOL većinu u skupštini, bivši ministar financija kaže kako čak i nadmoćno većinski vlasnik ima odgovornost da kompaniju ne smije uništavati, kako je to i zakonom zabranjeno.

'Zato bih rekao da su sve što radi MOL zakonom zabranjene radnje - da se ne ulaže ni u plinska ni u naftna polja, ni u preradu, ne ulaže se u razvoj. Želi se koristiti Ina za plasman MOL-ovih derivata, a to je zakonom nedozvoljiva radnja. Prema tome, on može biti najveći vlasnik, ali ovakvim vođenjem Ine on ne može proći hrvatske propise i treba ga zaustaviti', rekao je Linić.

Mađarski MOL u Ini ima 49,08 posto dionica, hrvatska država 44,84 posto, a institucionalni i privatni investitori drže 6,08 posto dionica Ine.

Komentirajući najnoviju situaciju oko Ine i zahtjev MOL-a, HDZ-ov saborski zastupnik i bivši ministar financija Ivan Šuker je rekao kako sve ovo što se događa oko Ine nema smisla, jer se dva strateška partnera svađaju, umjesto da razmišljaju o boljoj budućnosti kompanije.

'Međutim bit će vrlo zanimljivo vidjeti, ako i dođe do izvanredne skupštine, tko to ima tih 50 posto dionica u Ini. No mislim da ovo sve, nažalost, ne vodi dobrom i ovo će urušiti kompaniju', kazao je Šuker.

Smatra kako će se ovaj spor morati riješiti pregovorima i dogovorima te kako hrvatski članovi Uprave i Nadzornog odbora Ine konačno moraju prezentirati jasne stavove hrvatske Vlade o budućnosti Ine.

'I kad se to stavi, onda je to to, a ne ovako. Ovo je samo neko prepucavanje, pravničke smicalice, pokazivanje mišića, bez ikakve koristi i efekta', kazao je.

Šuker napominje i kako je u ovogodišnjem državnom proračunu za pravne zastupnike u slučaju Ina-MOL osigurano 30 milijuna kuna, što je još jedan dodatni trošak poreznim obveznicima. 'Uz to što najjača hrvatska kompanija slabi, još to moramo financirati iz državnog proračuna', rekao je Šuker.