Već na početku rasprave ministar financija Slavko Linić podsjetio je kakva je bila gospodarska i financijska situacija u 2012. 'BDP realno je pao za 2 posto. Kada se pitamo koji su osnovni razlozi tog pada, onda vidimo da je potrošnja kućanstva realno smanjena za 3 posto, da su investicije pale za 4,6 posto i da je državna potrošnja smanjena 0,8 posto. U isto vrijeme zbog usklađenja cijena, pogotovo energije, inflacija u prošloj godini je bila nešto viša 3,4 posto, industrijska proizvodnja je pala 5,5 posto. Negativne trendove bilježi i trgovina na malo sa 4,3 posto. Ukupni broj dolazaka turista i noćenja povećao se negdje za 3,3, odnosno 4 posto, i to možemo reći da su, uz povećanje robnog izvoza za 1,4 posto, to jedini pozitivni trendovi u 2012. godini. I broj registriranih nezaposlenih osoba je bilo 324.323 ili 18.990 nezaposlenih više nego u 2011. godini. Znači, možemo zaključiti da jednostavno i 2012. godina je godina krize i negativnih rezultata makroekonomskog okruženja', kazao je Linić.

Vlada je, kazao je Linić, ipak pokušala olakšati situaciju - za dva indeksna poena smanjeni su doprinosi za zdravstvo, smanjeni su parafiskalni nameti (naknade za šume za 50 posto, vodni doprinos za 50 posto i djelomično indirektna spomenička renta), a i donesena je odluka o oslobađanju poreza na dobit za reinvestiranu dobit.

Pažnja vladajućih posebno je bila usmjerena i na smanjenje nelikvidnosti. 'Reprogrami su dali rezultat oko 3 milijarde kuna reprogramiranih dugova. Moram reći da je zadovoljstvo reći da se 88 posto naših potraživanja po tim reprogramima i naplaćuje, da je time obuhvaćeno skoro 60 tisuća zaposlenih u trgovačkim društvima. To znači da su tu bila i značajna krupna trgovačka društva. Kad govorimo o predstečajnim nagodbama, primili smo preko 4.400 zahtjeva gdje je prijavljeno za nagodbe 43,4 milijarde kuna i negdje obuhvaćeno tim nagodbama 37 tisuća zaposlenih. Dovoljno je reći da smo dobar dio toga i odradili i da negdje smo sklopili nagodbe u visini od preko 8,2 milijarde za oko 440 poduzeća u kojima je zaposleno oko 8 tisuća radnika. Trenutno pregovaramo za nagodbe još u visini od oko 26,6 milijardi kuna u kojima je zaposleno 22 tisuće radnika', kazao je Linić

Što se pak tiče državnih poduzeća, većina njih u fazi je restrukturiranja, rekao je Linić, posebno se osvrnuvši na HŽ.

Hrvatske željeznice su bile potpuno devastirane, trošili su novce državnog proračuna posebno novce subvencija za isplatu plaća. Nije se ulagalo u pruge, nije se ulagalo u održavanje, nije se ulagalo u modernizaciju ni putničkog ni teretnog prometa. Do kraja godine je kompletan proces dovršen. Prve rezultate ćemo vidjeti sada, a to je prije svega prodaja teretnog prometa iz razloga što je on potpuno uništen sa dugovima po jamstvima i nekompetentnost i nekonkurentnost u odnosu na ostale teretne prijevoznike u Europi', rekao je Linić.

Jedan od velikih projekata prošle godine koji je završen u lipnju ove godine su i brodogradilišta.

'Jesmo jedno brodogradilište gurnuli u stečaj, Brodosplit privatizirali s hrvatskim poduzetnikom, isto tako Brodotrogir, a na neki način smo privatizacijom od strane Uljanika spojili sjevernojadranska brodogradilišta', rekao je Linić.

Osvrnuo se ministar financija i na privatni sektor, za koji je rekao da nije ispunjavao svoje obveze.

'Mogao se završiti autoput do Ploča, nije završen. Sramotno je vidjeti što se događa na zaobilaznici Rijeke, nije dovršena. Nećemo govoriti o spoju ovdje u središnjoj Hrvatskoj. Jednostavno nemamo privatnog sektora, nemamo privatni sektor, nemamo građevinski sektor koji je mogao odgovorno završiti ugovore', rekao je Linić.

Liniću su zasmetale i kritike da je Vlada vršila poreznu represiju. 'Kada uzmete da je Vlada uvela dva reprograma, dala mogućnost da se otpiše kamata, dala mogućnost da se obveze izvrše u 36 mjeseci. Krajem godine krenula sa procesom financijske konsolidacije kroz predstečajnu nagodbu zato što su ostvareni veći prihodi. I neovisno o padu bruto društvenog proizvoda Vlada se naziva Vlada porezne presije. Ne samo smo bili daleko odgovorniji u naplati', zaključio je Linić.

No iako je Linić govorio o stanju u 2012, zastupnici HDZ-a pokušali su otvoriti temu i o izvršavanju proračuna u 2013. 'Državnim financijama prijete teški problemi, prijete ne samo problemi nemogućnosti održanja deficita, nego i problemi vezani uz samu njihovu stabilnost. Ministre, te su teme puno važnije što ćete poduzeti i kako ćete poduzeti, nego sve ono što je bilo u prošloj godini. Jer, ponavljam, 2013. je rezultat vaših mjera i vašeg vođenja ekonomske politike. Tu više nikakvih izgovora nema. A ono što vidimo je jako zabrinjavajuće', rekla je HDZ-ova Martina Dalić.

Odmah joj je replicirao i Linić.

'Ja se jako dobro sjećam vaših riječi kad smo govorili o proračunu 2012. – alarmantni podaci, ništa, sve krivo, proračun je precijenjeni, prihodi precijenjeni. Sjećate se toga? Ja se jako dobro sjećam. Nije tako ispalo. Kao što vidite, deficit je 3 posto. Možete vi ponovo strašiti građane da neće se ostvariti, da neće biti prihoda, sve to možete govoriti. U 9. mjesecu ćemo raspravljati šestomjesečno izvršenje proračuna i nije problem. Ali očito da vama je osnovno strašiti građane. Onda ih izvijestite koliko dugova ste ostavili i zašto dugovi nisu u knjigama, nego ih vlada Zorana Milanovića uvrštava u knjige. Hoćemo o tome govoriti?' kazao je Linić.

Na Linićevo uvodno izlaganje osvrnuo se i i HDZ-ov Ivan Šuker. 'Gospodine ministre, nije točno da niste znali kakvo je stanje u državi kad ste došli. Naprosto, imali ste niz podataka i pokazatelja', rekao je Šuker

Kolega Šuker, kad ste čuli Slavka Linića da je rekao da nije znao što ga čeka? Kad ste to čuli? Zašto izmišljate? Nikad ja u svojim izlaganjima, nikad, ne kažem da nismo znali što nas čeka, nikad. To od mene nećete čuti. Jer ja sam pismen čovjek, nešto o financijama znam i to što sam bio u saborskim klupama, ne znači da sam spavao. Prema tome, sve što jest, ovdje je', odgovorio mu je Linić

Za poduzetnike se pak u replici zauzeo HDZ-ov Đuro Popijač. 'Vi, naravno, u svojoj staroj maniri optužujete sve druge, pa i poduzetnike koji nikako da razumiju vaše fenomenalne gospodarske pomake, odnosno uvjete koje im stvarate. Pa, eto, ne investiraju, otpuštaju ljude, oni su svi zločesti. Kao što su svi zločesti, očigledno, osim vas u ovom društvu. Nije točno da ste proveli rasterećenje gospodarstva, poznato je, naime, da je trošak poduzetnika hrvatskog gospodarstva porastao za više od 10 posto u prošloj godini', kritizirao je Popijač.

'Dobro, vidim da vam je stalo do svađe. Volim se svađati, prema tome, neće biti lako', krenuo je odgovarati Linić HDZ-ovcu, nakon čega je netko duhovito doviknuo: 'To znamo.

Međutim, upadica nije smela Linića koji je imao spreman odgovor. 'Govorite o poduzetnicima koji su 10 posto opterećeni, a mi smo uveli dva indeksna poena smanjenja zdravstvenog doprinosa, četiri parafiskalna nameta smo smanjili i onda mi morate objasniti u čemu su to poduzetnici opterećeni? Kamatna stopa za 40 posto im je manja u 2012. nego u 2011. Kamatne stope HBOR-a 2, 3 i 4 posto. U čemu su to veće? Koji porezi? Želite li mi možda govoriti o PDV-u? Onda vas moram upozoriti PDV ne plaćaju poduzetnici, njega plaćaju građani, najvećim dijelom građani. I da, građanima smo bili teret, jesmo, njima jesmo, a sve u korist poduzetnika', kazao je Linić

Popijač mu je zamjerio i način na koji su privatizirana brodogradilišta, no Linić je i tu imao spreman odgovor.

Rado bih vam prepustio zadovoljstvo pregovaranja i s DIV-om i s Uljanikom i odluku o brodogradilištu Kraljevica, zaista bih vam rado propustio, ali niste imali hrabrosti. Niste htjeli donijeti te odluke, neka to donosi nova vlada. Zašto? Pa najlakše je ovako iz klupa lamentirati. Imali ste vremena odraditi posao, niste ga odradili', kazao je Linić.

Ako se pita HDSSB-ovog Zorana Vinkovića, rezultati prošlogodišnjeg proračuna su porazni. 'Mi imamo povećanje broja nezaposlenih, imamo pad industrijske proizvodnje, pad gospodarske aktivnosti, pad bruto nacionalnog dohotka, imamo povećanje uvoza, smanjenje izvoza itd., imamo pad standarda stanovništva, imamo povećanje svih cijena i to je rezultat i proračuna i deficita proračuna i to je rezultat prije svega ove porezne politike', rekao je Vinković.

Iako se raspravljalo o izvršenju proračuna za 2012, nije se mogla izbjeći aktualno davanje autocesta u koncesiju, čime se vladajući nadaju pokrpati dugove.'Mi ćemo monetizirati autoceste i što ćemo... Dat ćemo u koncesiju autoceste na 50 godina. I što ćemo onda napraviti, ostat ćemo bez radnih mjesta, ostat ćemo bez novca, potrošit ćemo taj novac. Kad ćemo više stvoriti uvjete za proizvodnju. To je jedino rješenje, ovo drugo ništa nije rješenje', kazao je Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista.

Odgovor je odmah stigao od ministra Linića, koji je priznao da će biti otkaza u HAC-u.

'Slušajući rasprave u zadnjih 20 dana dobio sam dojam da će ceste, kad ih monetiziramo ili koncesioniramo, netko strpati u kofer i odnijeti iz Hrvatske. Već unaprijed govorite da mi prodajemo ponos, što to znači, odlaze ceste iz Hrvatske? Ne, one ostaju ovdje. Ostaje pitanje tko će njima upravljati. Da, istina je, mi do kraja nismo raščistili restrukturiranje ni jedne ni druge autoceste. Dio ljudi mora ići doma, po kilometru dužnom previše je zaposlenih u odnosu na europske ceste gdje se naplaćuje cestarina. Što bismo htjeli biti, socijala? Ne, ne dolazi u obzir. Prema tome, shvatite jedno, o ugovoru se uvijek može razgovarati i o ugovoru možete itekako kvalitetne primjedbe dati ako ga loše sklopimo. Ali je li koncesionar ili država, ceste ostaju ovdje, ostaju građanima na usluzi', rekao je Linić.