Uz nabavu najsuvremenije vojne tehnike i opreme, Vilnius je povećanim obrambenim proračunom za iduću godinu obuhvatio sredstva za smještaj savezničkih snaga u Litvi. Tamošnja vlada također planira ojačati paket vojne mobilnosti s dodatnih 25 milijuna eura za područje obuke i infrastrukturne mjere te pet milijuna eura za obavještajne sposobnosti, no najviše proračunskog novca bit će utrošeno za konkretne obrambene sustave. Jedan od njih je tzv. dron kamikaza tipa Switchblade 600, a zasad ga u svojem sastavu ima tek američka vojska.

Ministar obrane Litve Arvydas Anušauskas sredinom ovog tjedna najavio je da se njegova zemlja priprema za potpisivanje ugovora o kupnji bespilotnog sustava Switchblade 600 namijenjenog za uništavanje tenkova i drugih oklopnih vozila. S obzirom na to da oklopna vozila prednjače u ruskoj invaziji na Ukrajinu, Washington je Kijevu još ranije poslao stotinjak tih bespilotnih letjelica te su se pokazale solidnim protivnikom u srazu s ruskim oklopima, stoga ne čudi litavska zainteresiranost za njih.

Switchblade 600 je prenosiv sustav koji se može postaviti za manje od 10 minuta. Napada brzinom od 185 kilometara na sat noseći vođenu protutenkovsku bojnu glavu baziranu na Javelinu, specijaliziranom za uništavanje protivničkog oklopa. Za razliku od standardnih borbenih dronova koji se nakon misije vraćaju na početnu poziciju, Switchblade 600 leti do zone cilja i kruži, odnosno luta dok ne otkrije metu na koju se potom obrušava uništavajući i cilj i sebe.

Jednokratno i učinkovito

Jednokratni bespilotni sustav ima masu od 54 kilograma i radni domet od 40 minuta, odnosno 40-ak kilometara. U njega je ugrađen senzor s navođenjem GPS-om do cilja, a može podjednako gađati pokretne i fiksne mete. Posjeduje i funkciju wafe off, što omogućuje operateru da prekine napad ako su okolnosti za udar nepovoljne.

Osim za izravne udare, Switchblade se može koristiti za prikupljanje taktičkih obavještajnih podataka, izviđanje, nadzor i kontrolu ciljeva, što pomaže zapovjedništvu u stjecanju boljeg uvida u situaciju na bojištu. Sustav se lako transportira i lansira s fiksnih i mobilnih platformi, omogućujući operaterima uništavanje ciljeva s minimalnom izloženošću neprijateljskoj paljbi.

Litva je ranije ove godine potpisala ugovor o nabavi 18 francuskih samohodnih haubica na kotačima tipa Caesar Mk II kalibra 155 milimetara, čime će, nakon Francuske i Belgije, postati treća zemlja koja će kupiti taj sustav tvrtke Nexter. Valja napomenuti da ih je šest nedugo nakon ruske agresije u veljači ove godine Pariz donirao Ukrajini.

Riječ je o visokopreciznom sustavu kojim se upravlja putem računala što ga nadziru ugrađeni radar ROB4 i Sagemov navigacijski sustav Sigma 30. Haubica s poluautomatskim punjenjem ima maksimalni domet od 34 kilometra, a brzina paljbe je šest granata u minuti. Borbeni komplet se sastoji od 18 granata, a kao sekundarno naoružanje na krov kabine Renaultovog kamiona Sherpa može se ugraditi teška strojnica kalibra 12,7 milimetara.

Prema dostupnim podacima, Litva bi trebala nabaviti najnoviju inačicu Caesara s oklopljenom kabinom i poboljšanom balističkom zaštitom, novim automatskim mjenjačem i šasijom te dizelskim motorom od 460 konjskih snaga. Buduće litvanske haubice imat će i instaliran najnoviji softver za kontrolu paljbe s mogućnošću integracije komunikacijskog sustava Contact. Treba reći da najnovija varijanta može ispaljivati i precizne projektile tipa Excalibur i Vulcano, vođene GPS-om.

HIMARS-i kao baltički must have

Litva kupuje i osam lansera topničkih raketnih sustava M142 visoke mobilnosti (HIMARS) od Sjedinjenih Država. Sporazum o kupnji potpisan je prošlog tjedna, a prema riječima litavskog ministra obrane, sve baltičke države trebale bi nabaviti ovaj sustav da bi ojačale svoje obrambene sposobnosti. Vilinus je otkrio da bi prvi HIMARS-i trebali stići do 2025. godine te da će litavski vojnici u međuvremenu u SAD-u proći obuku za te sustave koji su također donirani Ukrajini.

HIMARS će biti isporučen s nekoliko tipova projektila, uključujući taktički M57, koji može doseći ciljeve na udaljenosti od 300 kilometara. Ukupni trošak tog ugovora procjenjuje se na 495 milijuna dolara, a realizirat će se s američkim Lockheed Martinom. Ministarstvo obrane Litve napominje da će HIMARS-i biti kompatibilni s ostalom opremom koju koristi litavska vojska pa će se lakše integrirati u postojeće obrambene planove i time povećati odvraćanje moguće ruske agresije.

Cilj litavske vojske je da bude glavno sredstvo odvraćanja od svake sigurnosne prijetnje naciji. Litavski vojni sustav temelji se na konceptu potpune i bezuvjetne obrane koju nalaže državna strategija nacionalne sigurnosti, a cilj litavske politike je pripremiti tamošnje društvo za opću obranu i integrirati je u zapadne sigurnosne i vojne strukture. U tom smislu je 2015. godine u toj zemlji ponovno uveden vojni rok, čemu je doprinijela zabrinutost Vilniusa zbog geopolitičkog okruženja u svjetlu rusko-ukrajinskog rata započetog još 2014. godine.

Litavska vojska obnovljena je 1992. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza i povlačenja ruskih snaga iz te zemlje. U početku joj je najviše vojno pomagala Švedska donirajući joj višak opreme. Međutim Vilnius je vrlo brzo počeo modernizirati svoju vojsku pa je Litva još 2001. postala prva europska zemlja koja je nabavila ranije spomenute sustave FGM-148 Javelin, a godinu kasnije i FIM-92 Stingere.

Jezgra strukture litavskih kopnenih snaga je mehanizirana pješačka brigada 'Željezni vuk', a sastoji se od četiri mehanizirane pješačke bojne i topničke bitnice. Potporu joj daje Žemaitijska motorizirana pješačka brigada s tri bojne i topničkom bitnicom. Treća, Aukštaitijska laka pješačka brigada, pričuvni je sastav s aktivnom obukom. Njegove zapovjedne, signalne i logističke jedinice popunjavaju profesionalni vojnici. Dragovoljačke snage čine još jednu snagu brigade sastavljenu od šest teritorijalnih jedinica. Ostale pomoćne postrojbe uključuju inženjerijsku bojnu Juozas Vitkus i Središte za obuku Kopnene vojske Juozas Lukša.

Sustavna modernizacija

Kopnene snage Litve koriste opremu kompatibilnu sa standardima NATO-a. Od 2007. standardna jurišna puška im je njemačka Heckler & Koch G36. Postrojbe su opskrbljene modernim varijantama protutenkovskog naoružanja (M72 LAW, Carl Gustaf, AT4, FGM-148 Javelin), kao i prijenosnim protuzračnim obrambenim sustavima (PZR Grom, RBS-70, FIM-92 Stinger). Suvremena oklopna oprema uključuje oklopna vozila Oshkosh L-ATV, borbena vozila pješaštva Boxer lokalne oznake Vilkas, naoružana protutenkovskim raketama Spike-LR, i samohodne haubice PzH 2000.

Litva restrukturira oružane snage kako bi desetina kopnenih snaga u bilo kojem trenutku mogla biti raspoređena za međunarodne operacije, a polovica kopnenih snaga bila spremna za raspoređivanje izvan granica Litve. Valja reći da su litavski dragovoljci uspješno sudjelovali u međunarodnim operacijama na Balkanu te u Afganistanu i Iraku.

Od ulaska u NATO 1994. godine Litva je modernizirala svoje ratno zrakoplovstvo naručivanjem tri transportera C-27J Spartan 2006. godine. Sedam godina kasnije nabavljena su tri helikoptera Eurocopter AS365 Dauphin iz Francuske, a 2020. najavljena je narudžba četiri američka UH-60 Black Hawka. Istovremeno su nabavljeni novi radari srednjeg i velikog dometa za Zapovjedništvo nadzora i upravljanja zračnim prostorom.

Zračnim prostorom Litve patroliraju mlazni lovci iz drugih članica NATO-a i oni su bazirani u zračnoj bazi Zokniai, u blizini grada Šiauliaija. Vanjskom granicom Europske unije s ruskom eksklavom Kalinjingradom i Bjelorusijom patrolira litavska granična služba koja od 2000-ih koristi helikoptere EC-120, EC-135 i EC-145. Mornarica ima preko 600 pripadnika, a koristi četiri patrolna broda danske proizvodnje za obalni nadzor klase Flyvefisken. Oni su zamijenili starije norveške patrolne brodove klase Storm i sovjetske korvete klase Griša.