Ljajić je za Radio-televiziju Srbije naglasio kako bi razumio da je komentar o Šešelju stigao iz Njemačke ili Švedske, ali ga čude reakcije iz Hrvatske, a vlastima u Zagrebu je preporučio da se, ako ima optužbe protiv Šešelja, obrate Tribunalu, koji cijeli slučaj, ustvrdio je Ljajić, od samog početka rješava presedanima.

'Zvuči čudno jer se u toj zemlji lome ćirilične ploče. A ako imaju neku optužbu neka se obrate Tribunalu. U izjavi (Bože) Petrova da je Srbija bila obvezna dati jamstva da će se Šešelj vratiti u Den Haag, vidim da nije upućen. Nitko nije tražio jamstva. Očekujem da Hrvatska sada uvjetuje put Srbije ka Europskoj uniji', izjavio je Ljajić.

'Odluka da Šešelj nije obvezan nazočiti izricanju presude 31. ožujka nije ništa novo što se Tribunala tiče. Haški sud sad pokušava riješiti ovaj problem koji je sam napravio, i to na bilo koji način samo da se time više ne bave. Šešelj je doslovce izbačen iz zatvora', ocijenio je Ljajić tijek događaja nakon privremenog oslobađanja Šešelja iz Haškog tribunala prije godinu i pol.

Nakon što je ICTY sredinom studenog 2014. pustio Šešelja na privremenu slobodu zbog lošeg zdravlja, a 31. ožujka ga pozvao na izricanje presude, te potom priopćio da će presuda biti izrečena i u odsutnosti jer je Šešelj odbio vratiti se u sudnicu, ovaj sud je vođi radikala ponudio da izricanje prati iz Beograda posredstvom video-linka.

Ljajić tvrdi da problem nije nastao u Srbiji

Rasim Ljajić naglasio je kako srbijanska vlada nikada nije rekla da Šešelja neće izručiti.

'Ovaj problem nije nastao u Srbiji i zbog toga što vlada nije surađivala sa sudom, već je nastao njihovim greškama, ali oni to javno sigurno neće reći. Nitko ne može kažnjava Srbiju, jer smo mi sve obveze ispunili, čak smo i u povjerljivom podnesku rekli o čemu se radi. Naravno, Den Haag je, nemajući drugi izlaz, donio ovakvu odluku', rekao je Rasim Ljajić i ocijenio da se proces protiv Vojislava Šešelja pred Haškim tribunalom završava kako je i počeo – presedanima.

Potpredsjednik hrvatske vlade i čelnik Mosta Božo Petrov kritizirao je vlast u Srbiji zbog toga što haškog optuženika Vojislava Šešelja nije izručila Haagu da bi nazočio izricanju presude za ratne zločine.

'Umjesto da se Šešelja smjesta uhiti i otpremi u Haag, u Srbiji se ponašaju kao da je riječ o suđenju za lakši prometni prekršaj', napisao je Petrov na svom profilu na Facebooku.

U povodu slučaja Šešelj reagirao je i prvi potpredsjednik hrvatske vlade Tomislav Karamarko, rekavši kako će Hrvatska reagirati ukoliko optuženiku za ratne zločine Vojislavu Šešelju bude omogućeno da odluči hoće li doći na izricanje presude na Haaškom sudu.

'To sa Šešeljem je presmiješno, radi se o zločincu, ovo su sada već perverzne nekakve varijante i mogućnosti', rekao je Karamarko, odgovarajući na upit novinara kako komentira najave iz Haaškog suda da Vojislav Šešelj može odlučiti hoće li se pojaviti pred sudom kada mu bude izricao presudu.

'Očigledno se radi o zločincu koji se smije svima nama u lice, i cijelom svijetu i Haaškom sudu,' rekao je Karamarko, a na upit hoće li Hrvatska reagirati u svezi mogućnosti da Šešelj odlučuje o odlasku na izricanje presude na Haaški sud, Karamarko je odgovorio: 'Pa, naravno da će se trebati reagirati ako bude tako'.

Haški optuženik i predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je u četvrtak da ga ne zanima izricanje presude, niti to želi pratiti video-linkom 31. ožujka i najavio žalbu na presudu 'kakva god ona bude'.

'Zašto bih prihvatio pratiti izricanje presude posredstvom video-linka kad je obveza državne televizije Srbije da to izravno prenosi', upitao je Šešelj na konferenciji za novinare i ustvrdio kako 'ima saznanja' da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.

Haški sud odlučio je ranije izreći Šešelju presudu u odsutnosti 31. ožujka, a raspravno vijeće ICTY-a ponudilo mu je mogućnost da izricanje prati posredstvom video-linka iz Beograda, o čemu bi trebao izvijestiti Den Haag do 22. ožujka.