Takvu situaciju iskoristile su zemlje poput Kine i Rusije te su dobro znale reklamirati kontejner ili dva medicinske opreme koji su, recimo, poslali Italiji. U tom protueuropskom kontekstu u dijelu talijanske političke scene upotrijebljena je i pomoć koja im je stigla iz Albanije.

Problemi koji tište Europsku uniju nisu od jučer, ali su se produbili tijekom koronakrize: sve veća ekonomska zatvorenost, jača kontrola granica, rastuće neprijateljstvo prema zelenim politikama, kao i podjele na linijama sjever-jug i istok-zapad, kako je to dobro nedavno primijetio The Guardian.

Deglobalizacija

Covid-19 dao je dodatno streljivo onima koji se zalažu za veću nacionalnu ili europsku samodostatnost. Takav trend proizašao je iz protekcionističke politike Donalda Trumpa, ali je uhvatio korijen kod populističkih političara i u Europi. U početnim fazama pandemije nestašica medicinske opreme i materijala dala je za pravo pobornicima politike koja se zalaže za oslanjanje, što je moguće više, na domaću proizvodnju.

I u Hrvatskoj su se često mogli čuti glasovi o nužnosti toga da se medicinske maske, rukavice i viziri proizvode kod kuće kako se u slučaju nove epidemije ne bismo doveli u situaciju da nam nedostaje životno važnih potrepština. Kako bi sanirali štetu, nastalu kada se tijekom krize unutar EU-a svatko samostalno snalazio onako kako je znao i umio, razmišlja se o korištenju europskog fonda za crne dane, Instrumenta za hitnu pomoć (ESI), kako bi se povećao kapacitet proizvodnje cjepiva u Europi. Uz sve veću sumnjičavost prema kineskim tvrtkama, stvaraju se temelji za većom nacionalnom ili europskom autonomijom nad lancima opskrbe.

Rast snage država

Nacionalne vlade sve više jačaju u odnosu na institucije Europske unije, a tijekom krize zbog izvanrednih ovlasti koje su uvodile pojedine vlade snažno je porasla moć države. Godinama je briselska birokracija na udaru snaga koje žele ograničiti europsko integriranje strogo na gospodarski segment. Bruxellesu se zamjera to da ima prevelike ovlasti te ističe da Europska unija nije država niti će to ikad biti. Ključne europske zemlje u teškim vremenima potvrđuju autoritet nacionalne države pred zajedničkim institucijama Europske unije, a u narednom razdoblju to će se samo nastaviti.

Prije jednog desetljeća vodeće europske zemlje, tijekom financijske krize i krize eurozone, kada su morale osigurati novac za spašavanje ekonomija koje su se našle u problemima, pokazale su manjak solidarnosti prema članicama u nevolji. Sad to opet čine. Europska komisija nije se uspjela nametnuti tako da 27-orica zajedno i koordinirano odgovore na izazove Covida-19. EK se našao u defanzivi i zato što je većina ključnih ovlasti u zdravstvu, fiskalnoj politici i po pitanju granica na nacionalnoj razini, ali i zato što ljudi većinom očekuju od državnih čelnika da ih provedu kroz teška vremena. Predsjedanje Europskom unijom u teškim vremenima koronakrize baš je dopalo Hrvatsku.

Čvršće granice

EU jača vanjsku granicu šengenske zone od izbijanja migrantske krize 2015. godine, kada je broj ljudi koji traže utočište u Europi prvi put porastao u značajnom broju. Neke vlade u međuvremenu su također uvele provjere na graničnim prijelazima unutar šengenskog područja. Europa bez granica jedno je od najvažnijih dostignuća EU-a i uvođenje snažnih kontrola potkopava taj projekt.

Globalna pandemija povećala je zazor prema strancima, a u ožujku su zemlje Europske unije zajednički u potpunosti zatvorile vanjske granice za sva putovanja koja nisu nužna. Ubrzo su uvođenjem dodatnih mjera stvorene prepreke za kretanje i unutar šengenskog područja.

>>>Što je uopće taj Schengen i što Hrvatskoj donosi zeleno svjetlo iz Bruxellesa?

Otvaranje nakon što virus bude savladan ići će sporo, a bilateralni aranžmani za turističke koridore, za što se zalaže Hrvatska, našli su se na udaru nekih članica, posebno Italije, jer bi, smatraju, takav potez mogao uništiti jedinstveno europsko tržište. Italija smatra da bi se rješenje za to kako spasiti turističku sezonu trebalo naći u zajedničkom europskom odgovoru.

Mnogi će političari u vremenu poslije korone htjeti otežati život ilegalnim migrantima. Kao granična zemlja, Hrvatska je prva na udaru migranata, a nerijetko se mogu čuti i kritike zbog nehumanog postupanja policije. Mnogi pak vjeruju da za politiku čvrste ruke prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom imamo prešutnu dozvolu Bruxellesa.

Zeleni protuudar

Pandemija će ojačati protivljenje politikama koje su osmišljene za ublažavanje klimatske krize. Prije nego što je virus stigao populisti poput Švedskih demokrata, AfD-a u Njemačkoj i Žutih prsluka u Francuskoj koristili su neprijateljstvo prema zelenim politikama kao sredstva za prikupljanje potpore.

Mnogi čiji je životni standard ugrožen najnovijom krizom teško da će imati razumijevanja za mjere koje zbog rješavanja klimatskih nepogoda dovode do zatvaranja radnih mjesta. Europski čelnici inzistiraju na tome da su njihovi planovi za suzbijanje emisija ugljika sveobuhvatni. No kako recesija bude grizla, jačat će i pritisci na njih.

Napetosti istok-zapad

Podjela istok-zapad već nekoliko godina stavlja Mađarsku, Poljsku, a ponekad i druge zemlje srednje Europe u sukobe s ostatkom EU-a. Neslaganja su se tako vidjela zbog kvota za primanje ilegalnih imigranata, kada srednjoeuropske države nisu željele podijeliti teret s drugima, kao i na drugim temama. Poljsku i Mađarsku, osim toga, proziva se da narušavaju neovisnost sudstva i pluralizam medija. Covid-19 proširio je tu pukotinu. Zemlje srednje Europe strahuju da će izgubiti novac iz proračuna EU-a u korist južnih zemalja, a koje je virus najviše pogodio. U međuvremenu mađarski premijer Viktor Orbán koristio je pandemiju kao opravdanje za uvođenje vladavine dekretom, pojačavajući bojazni da će stvoriti stvarnu diktaturu u toj zemlji.

>>>Hoće li i Europska unija zbog koronakrize završiti na respiratoru?

Napetosti sjever-jug

Virus proširuje i pukotinu sjever-jug, nastalu u krizi eurozone prije 10 godina. Njemačka, Nizozemska i njihovi sjeverni saveznici tada su oklijevali pružiti značajnu pomoć južnim zemljama u financijskim poteškoćama. Sada se ponavlja sličan scenarij. Koronavirus je asimetrično pogodio EU te južne zemlje, Italija i Španjolska, imaju više žrtava i štete od drugih. Spomenute su zemlje i započele krizu s višim razinama duga i ovise o industrijama poput turizma, sada teško pogođenima. Oni žele solidarnost sa sjevera u obliku euroobveznica, pri čemu bi EU kao cjelina posudio novac, a zatim isplaćivao subvencije najteže pogođenim zemljama.

Sjever se protivi tome. U zamjenu za euroobveznice njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron formirali bi fond težak 500 milijuna eura, a koji bi pomogao ekonomijama EU-a najteže pogođenim koronakrizom. Svaka pak napetost unutar EU-a raduje populiste poput Mattea Salvinija u Italiji. Nedavno istraživanje javnog mnijenja pokazalo je da 49 posto Talijana želi napustiti EU te bi Salvini i slični vrlo lako mogli poentirati na protueuropskoj agendi u vremenu ekonomske krize zbog globalne pandemije koronavirusa.