No da bi navedeno bilo i potvrđeno, trebat će sačekati konačan nalaz sudskih vještaka koje je angažirao Općinski sud u Novom Zagrebu. Prema riječima Davora Vića, direktora Čistoće, oni su s istražnim radovima započeli početkom srpnja i očekuje se da bi trebali biti gotovi do kraja godine, nakon čega se očekuje njihov nalaz i mišljenje.

No u ZGH-u su uvjereni da će ono pokazati isto što i preliminarni rezultati, ali i ono na što su upozoravali Građevinski fakultet u Zagrebu 2008. godine i austrijski institut IAE 2012. godine - a to je da se u tijelu odlagališta zadržava velika količine vode koja posljedično onemogućuje adekvatno otplinjavanje.

U ZGH napominju da je, iz dokumentacije koja je sadašnjoj upravi postala dostupna nakon interne istrage poslije odrona, razvidno da su problemi u odlagalištu sa zadržavanjem vode prisutni od početka izgradnje odlagališta te da su se od 2003. godine ti problemi pokušavali riješiti interventnim mjerama i dodatnim graditeljskim zahvatima, ali da te mjere očito nisu bile učinkovite zbog manjkavosti u dizajnu odlagališta od samog početka.

Istražni radovi, doznajemo, ne obavljaju se na mjestima na kojima su se odroni dogodili, već nedaleko od njih, a ako se pokaže da se voda i tamo zadržava, nije isključeno da će Zagrepčani osim sanacije odrona morati dodatno platiti i novu drenažu ili što već pokaže nalaz vještaka.

Na pitanje znači li to da razlog odrona nije neadekvatno odlaganje biootpada, što su aktualnoj gradskoj vlasti imputirali politički oponenti, Vić je odbacio takvu mogućnost kazavši da to apsolutno ne stoji i dodao da 2020. godine nije ni bilo organizirano odvojeno prikupljanje biootpada.

'Do tada se sve odlagalo na jednom mjestu, a nakon 2020. godine započelo se s odvojenim prikupljanjem i odlaganjem biootpada', kazao je Vić.

Naveo je da su radnici Čistoće sigurni te da se na mjestima na kojima su se dogodili odroni ne radi, ali i dodao da nije isključena mogućnost novih odrona.