Ekspanzija Luke Koper strateški je slovenski projekt. Na jesenskom referendumu Slovenci su izglasali izgradnju pruge prema Kopru koja će omogućiti povećanje prometa u njoj za 50 posto, čime bi postala najveća luka sjevernog Jadrana. Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu aktualnog slovenskog premijera Mire Cerara.

Luka Koper izlazna je vrata za njemačku i istočnoeuropsku autoindustriju. Automobili brodovima preko Sueskog kanala odlaze na azijsko tržište, a vraćaju se u Europu s novim teretom, ovog puta azijskim vozilima.

Zbog golemog, ne samo slovenskog, nego i europskog interesa, prije svega njemačkog i mađarskog, Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja ministrica pravosuđa, smatra kako u slovenskom fokusu nisu njihovi malobrojni ribari koji love u Piranskom zaljevu, već je u pitanju mnogo veći ulog.

Škare Ožbolt: Forsiraju arbitražu zbog Luke Koper

'Pitanje arbitraže i spora sa Slovenijom nije samo pitanje barki i ribara. Iza slovenskog inzistiranja krije se ogroman ekonomski interes vezan uz Luku Koper. Naime riječ je o luci koja je godinama u ekspanziji i preko koje Europa uvozi i izvozi automobile, stoga je neometan prolaz brodova do i iz te luke u interesu ne samo našim susjedima, već kompletnoj Europi', smatra Škare Ožbolt.

Upozorava na rast prometa u toj luci. 'To podrazumijeva veći ulazak brodova ne samo po količini, nego i brodova s dubljim gazom. Slovenija jednostavno nema namjeru dijeliti ribarenje i promet s Hrvatskom', naglašava i pita se: 'Zašto je Njemačka u prvoj minuti nakon što je Hrvatska rekla 'ne' arbitraži reagirala onako kako jest? To je pitanje ekonomskog interesa. Hrvatska se isključuje iz svih planova', dodaje.

Kako arbitražna odluka onda konkretno utječe na promet Luke Koper? 'Tu je u fokusu onaj sporni dio iz arbitražne odluke', naglašava Škare Ožbolt, dodajući da će rastom prometa u Kopru trebati produbljivati i dno mora.

Tadić: Slovenija ima skrivene interese, no nisu vezani za Luku Koper

Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma, kaže kako ishod arbitraže nema nikakve veze s Lukom Koper. 'Rast te luke nema veze s arbitražom, osim toga prema međunarodnom sporazumu Hrvatske, Italije i Slovenije, koji je sklopljen neovisno o granicama, dogovoreno je da se u Tršćanski zaljev uplovljava uz našu obalu prema Kopru i Trstu, a iz tih luka isplovljava se prema Veneciji.

Ti teretni brodovi u Jadranu ne plove međunarodnim vodama jer ih u Jadranu ni nema. Uz našu i talijansku obalu je teritorijalno more, nakon toga je s naše strane famozni zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), a s talijanske njihov, tj. zaštićena ekološka zona', pojašnjava Tadić.

Ipak, smatra da Slovenija ima skrivene motive: jedan je pokušaj promjene crte na moru tako da ona dosegne područje hrvatskog ZERP-a, tj. područje plinskih polja koja koristimo Talijani i mi. Drugi je potpuno psihološki i u domeni je mitologije. Slovenski parlament još je 1993. usvojio memorandum o Piranskom zaljevu. Ustvrdili su da cijeli zaljev pripada Sloveniji te da ona mora dobiti izlazak na otvoreno more.

'To je neviđeno u međunarodnim okolnostima - kao da kažete da Rusija nema dodir sa Sredozemljem i mora ga dobiti', smatra Tadić.

Tadić podsjeća da je Slovenija ulazeći u Europsku uniju prijavila kao ribolovnu zonu cijeli Piranski zaljev te ribolovno područje Hrvatske do zapadne obale Istre. 'Tu odluku Slovenija pokušava provesti na sve moguće načine. Ako mi pristajemo na to samo da se Juncker (Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, op.a.) ne ljuti, onda smo budale', zaključuje Tadić.

Rudolf: Arbitraža ne ometa plovidbene koridore

Davorin Rudolf, stručnjak za međunarodno pravo mora, pojašnjava kako su koridori (smjerovi odvojene plovidbe) za prolaz brodova prema međunarodnim lukama određeni od Međunarodne pomorske organizacije i na te koridore ne utječe arbitražna odluka.

Dio arbitražne odluke koji se odnosi na junction također ne mijenja režim plovidbe prema Luci Koper. Područje koje je obuhvaćeno ovim terminom označava hrvatsko teritorijalno more u kojem prema arbitraži slovenski brodovi imaju liberalniji režim plovidbe, pojašnjava Rudolf. Tu nije riječ o odricanju od dijela hrvatskog teritorijalnog mora, kako je predviđala varijanta 'dimnika' prema sporazumu Drnovšek-Račan.

Rudolf napominje da postoji pravo neškodljivog prolaska svih brodova kroz naše more te da od 1991. do danas nikakvih incidenata nije bilo.

'To je međunarodno pravo, naša je dužnost da to trpimo', zaključuje.